EURO i američki dolar danas su se izjednačili, prvi put u 20 godina.
Euro je danas u jednom trenutku pao na 1 dolar, čime se vrijednost eura i dolara izjednačila. Ovo znači i da je vrijednost eura od početka godine pala za čak 12 posto.
U popodnevnim satima euro je ipak porastao za 0.15 posto, na 1.00540 dolara.
Ovo je prvi put od 2002. godine da je euro na pragu pariteta s dolarom, a to je ujedno i najniža razina tečaja eura u 20 godina.
Hrvatska baš danas službeno primljena u eurozonu
Zanimljivo je da je baš danas Hrvatska službeno primljena u eurozonu. Kune ćemo eurima zamijeniti 1. siječnja, i to po tečaju od 7.53450 kuna za jedan euro. Definitivni tečaj konverzije kune u euro jednak je onome po kojem je kuna prije dvije godine uključena u Europski tečajni mehanizam (ERM II).
Prva dva tjedna 2023. godine bit će u optjecaju i euri i kune, a nakon toga moći ćemo plaćati samo eurima.
"Želio bih čestitati svojem kolegi Zdravku Mariću i cijeloj Hrvatskoj na tome što su postali 20. zemlja koja se pridružila europodručju. Uvođenje eura nije utrka, već odgovorna politička odluka. Hrvatska je uspješno ispunila sve potrebne gospodarske kriterije te će od 1. siječnja 2023. plaćati u eurima", izjavio je na danas češki ministar financija Zbynek Stanjura, koji predsjeda Ecofinom, vijećem za financijske poslove EU koje je usvojilo tri konačna pravna akta koja su potrebna za uvođenje eura u Hrvatskoj.
"Ovo je vrlo snažna, pozitivna poruka svim našim građanima. Zahvalan sam svim institucijama koje su nam pomagale u ovom procesu. Hvala ECB-u i svima koji su sudjelovali i doprinijeli ovom procesu. Hvala hrvatskom timu, vođenom premijerom Plenkovićem, i guverneru Vujčiću. Hvala građanima koji su mi dali priliku da budem ovdje danas", rekao je bivši ministar financija Zdravko Marić.
Razlozi za snažan pad eura i izjednačavanje s dolarom
CNN, koji je javio da su se euro i dolar danas izjednačili, povezao je to s ruskim plinom. Navode kako je Europska unija prije rata u Ukrajini otprilike 40% svog plina dobila ruskim plinovodima te da sada pokušava smanjiti svoju ovisnost o ruskoj nafti i plinu, dok je Rusija istovremeno smanjila opskrbu plinom nekim zemljama EU, kao i protok plinovodom Sjeverni tok prema Njemačkoj za 60%. Podsjećaju i kako je taj kritični dio infrastrukture za uvoz plina u Europi zatvoren zbog planiranog održavanja zadnjih 10 dana te da njemački dužnosnici strahuju da se možda neće ponovno uključiti.
Energetska kriza dolazi usporedo s gospodarskim usporavanjem, što dovodi u sumnju može li Europska središnja banka adekvatno pooštriti politiku kako bi smanjila inflaciju. ECB je najavio da će ovog mjeseca povisiti kamatne stope prvi put od 2011. budući da stopa inflacije u eurozoni iznosi 8.6 posto, piše CNN.
Uglavnom, glavnim se razlozima za snažno slabljenje eura i izjednačavanje s dolarom smatraju energetska kriza i strah od recesije koji je i europski i globalni problem.
Raste pritisak na euro
Niz agresivnih povećanja kamatnih stopa središnjih banaka, uključujući Fed, zajedno s usporavanjem gospodarskog rasta nastavit će pritisak na euro dok će ulagače usmjeravati prema američkom dolaru kao sigurnom utočištu, kažu analitičari.
"Situacija bi mogla postati još ekstremnija ako Europa i SAD uđu u recesiju", upozorio je analitičar George Saravelos. "To je dobra vijest za Amerikance koji planiraju posjetiti Europu ovog ljeta, ali bi mogla biti loša vijest za globalnu ekonomsku stabilnost", dodao je.
Zašto raste dolar?
Dolarov indeks porastao je za više od 1 posto drugi tjedan zaredom, što se ponajviše zahvaljuje agresivnom povećanju kamatnih stopa američke središnje banke. Prošloga je tjedna objavljen zapisnik s lipanjske sjednice Feda, na kojoj su kamate povećane za 0.75 postotnih bodova.
Zapisnik je pokazao da se čelnici središnje banke slažu da bi na sjednici u srpnju trebalo dodatno povećati ključne kamate za 0.50 ili 0.75 postotnih bodova s obzirom na to da se inflacija u SAD-u kreće na najvišim razinama u više od 40 godina, iznad 8.5 posto.
Na tržištu novca sada se procjenjuje da će ključna kamata u ožujku sljedeće godine dosegnuti vrhunac od 3.44 posto, dok se nedavno procjenjivalo da bi do svibnja mogla dosegnuti 4 posto. Trenutno se kreće na 1.58 posto.
"Zamah dolara je snažan"
Euro je pak oslabio jer gospodarstvu eurozone zbog energetske krize prijeti recesija.
Unatoč tome, Europska središnja banka (ECB) morat će povećati ključne kamate jer se inflacija u tom bloku kreće na rekordnim razinama od 8.6 posto. Nakon što u srpnju ECB poveća kamate za 0.25 postotnih bodova, u rujnu se može očekivati i veće povećanje kamata, kazao je prošloga tjedna Ignazio Visco, član upravnog vijeća ECB-a.
Unatoč skorašnjem zaoštravanju monetarne politike, ECB će zaostajati za tempom povećanja kamata u SAD-u, stoga se može očekivati i dalje jačanje dolara, pa bi uskoro jedan euro mogao iznositi jedan dolar.
"Zamah dolara je snažan. Šanse da tečaj dolara dosegne paritet s eurom nisu zanemarive sljedećih dana", kaže Francesco Pesole, strateg u ING Banku.
Prošloga je tjedna, drugoga zaredom, američka valuta ojačala i u odnosu na britansku, za gotovo 1 posto, što je posljedica političkog kaosa nakon što je nekoliko ministara podnijelo ostavku u vladi, dok je premijer Boris Johnson najavio ostavku, ali ne odmah, kako to traže brojni dužnosnici njegove Konzervativne stranke. Od početka godine dolar je prema košarici valuta na dobitku više od 11 posto.
Odraz opreza svjetskog tržišta kapitala prema stanju u zoni eura
Deutsche Welle piše kako je pad vrijednosti eura najprije odraz opreza svjetskog tržišta kapitala prema stanju u zoni eura: Europa je mnogo teže pogođena poteškoćama u opskrbi energijom nego SAD. Usprkos već značajnim poskupljenjima, Europska središnja banka zaostaje za mjerama drugih zemalja: eskontnu stopu nije podigao samo američki Fed nego naprimjer i Velika Britanija ili čak Švicarska.
Zato vrijednost eura pada već tjednima, ne samo prema američkom dolaru nego i prema kineskom juanu i drugim valutama na svjetskom tržištu novca. Bolje rečeno klizi jer se ipak ne događa ništa dramatično, u gospodarstvu Europe nema ozbiljnijih poteškoća: "Stanje je još dobro, ali je veoma krhko", smatra stručnjak za tržište devizama Commerzbanka Ulrich Leuchtmann.
S druge strane, manja vrijednost eura ne mora biti nedostatak: roba proizvedena u zoni eura jeftinija je na svjetskom tržištu, što bi zemlji izvoznici kao što je Njemačka moglo biti čak i povoljno. Ali problem je što se energenti i većina sirovina na svjetskom tržištu računaju u dolarima: "Sve dok dijelove ili sirovine uvozite iz zemalja izvan Europe ili ako vam za proizvodnju treba mnogo energije, ta računica pada u vodu", kaže Sonja Marten iz DZ banke.
Europska središnja banka još ne želi povući kočnicu
Iz Europske središnje banke u Frankfurtu i dalje se čuju tek najave da će povući kočnicu i smamiti volumen novca u optjecaju.
"ESB može najprije pokušavati intervenirati verbalno", smatra Sonja Marten. Ali iz njenog iskustva takve prijetnje su tek prilika za špekulante na svjetskim burzama, a nekakav dugoročni učinak se ne postiže tek riječima. Ipak, krivulja odnosa eura i dolara se u posljednje vrijeme uporno spušta, ali pokazuje i čudne skokove i padove koji se jedva mogu objasniti bilo nečijim riječima bilo događanjima na svjetskoj pozornici. "To pokazuje nervozu na tržištu", tumači Marten.
Ritam se još uvijek diktira s druge strane Atlantika. I zbog politike Feda, ali i zbog drugih razloga se čini da investitori - i špekulanti - imaju više povjerenja u američke vrijednosnice, a već i zbog toga im trebaju - dolari. Što će se dogoditi ako ESB, kao što je više puta najavio, podigne eskontnu stopu u srpnju, možda čak i značajnije nego što se očekivalo?
Tržište je nervozno
Još se nije rodio onaj tko bi mogao točno sagledati raspoloženje tržišta i predvidjeti ishod. Michael Heise, ekonomist iz HQ Trusta, lako može zamisliti da u nekom trenutku euro opet počne snažno rasti i vrati se na 1.10 ili čak više. Jer on osobno smatra kako je vrijednost dolara trenutno ionako precijenjena.
Financijska tržišta najviše muči neizvjesnost, pogotovo kad je riječ o isporuci ruskog plina tržištu Europe. Ali ako tu ne bude drastičnih poteza, onda i Ulrich Leuchtmann smatra kako bi euro u dogledno vrijeme opet mogao dobiti na vrijednosti: "Ovako nizak mjenjački tečaj za euro u svakom slučaju ne smatram opravdanim", kaže ekonomist Commerzbanke.