Dana 16. siječnja 1979. Iran je svjedočio prizoru koji je označio kraj jedne epohe. Posljednji iranski šah, Mohammad Reza Pahlavi, zajedno sa suprugom Farah Dibom, napustio je Teheran i otišao u egzil, čime je praktično okončana vladavina dinastije Pahlavi koja je Iran vodila više od pola stoljeća. Iako formalno nije abdicirao, njegov odlazak značio je slom monarhije i otvorio put uspostavi Islamske Republike Iran.
Mohammad Reza Pahlavi došao je na vlast 1941. godine, nakon što je njegov otac Reza Šah bio prisiljen abdicirati tijekom Drugog svjetskog rata. Tijekom desetljeća vladavine pozicionirao se kao čvrsti saveznik Zapada, osobito Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije. Njegov režim provodio je ambiciozne modernizacijske reforme, poznate kao Bijela revolucija, kojima je nastojao transformirati Iran u sekularnu, industrijaliziranu državu.
No te su reforme, umjesto stabilnosti, produbile društvene podjele. Brza zapadnjačka modernizacija, koncentracija bogatstva, korupcija, autoritarna vlast i brutalne metode tajne policije SAVAK izazvali su snažno nezadovoljstvo među vjerskim krugovima, intelektualcima, studentima i siromašnijim slojevima stanovništva.
Tijekom 1978. Iran su zahvatili masovni prosvjedi koji su postupno prerastali u opći ustanak. Štrajkovi su paralizirali gospodarstvo, uključujući ključni naftni sektor, a sigurnosne snage sve teže su kontrolirale situaciju. Unatoč povremenim pokušajima reformi i obećanjima liberalizacije, šah je gubio potporu i u zemlji i među zapadnim saveznicima.
U siječnju 1979. postalo je jasno da je njegova pozicija neodrživa. Dana 16. siječnja, pod izlikom "privremenog odmora", šah je napustio Iran. Na ulicama Teherana i drugih gradova građani su slavili njegov odlazak, dočekujući vijest kao konačnu pobjedu revolucije.
Nakon bijega iz Irana, Pahlavi je započeo dug i ponižavajući egzil. U mjesecima koji su uslijedili boravio je u nekoliko zemalja, ali je svugdje nailazio na političke prepreke i nesigurnost. Konačno utočište pružio mu je egipatski predsjednik Anwar Sadat, jedan od rijetkih državnika koji mu je ostao osobno odan.
U međuvremenu, 1. veljače 1979. u Iran se vratio ajatolah Ruhollah Khomeini, karizmatični vođa revolucije, čime je zapečaćen kraj monarhije. Nekoliko tjedana kasnije proglašena je Islamska Republika Iran.
Mohammad Reza Pahlavi preminuo je 27. srpnja 1980. u Kairu, nakon duge borbe s rakom. Imao je 60 godina. Umro je u egzilu, daleko od zemlje kojom je vladao gotovo četiri desetljeća, i nikada se nije vratio u Iran.
Njegov odlazak 16. siječnja 1979. ostao je zapamćen kao simboličan trenutak urušavanja starog poretka i početak novog, duboko drugačijeg Irana. Događaj koji je tada izgledao kao kraj jedne vladavine ubrzo se pokazao kao prekretnica čiji se odjeci osjećaju i desetljećima kasnije, daleko izvan granica Irana.