U Češkoj su danas započeli dvodnevni parlamentarni izbori koji bi mogli odvratiti tu zemlju od podrške Ukrajini te je okrenuti prema Mađarskoj i Slovačkoj, što bi značilo daljnje dijeljenje Europske unije i NATO-a.
Predviđa se da će milijarder Andrej Babiš biti najnoviji populistički vođa u srednjoj Europi koji će se vratiti u politiku. Ankete pokazuju da je bivši premijer na putu pobjede nad prozapadnom koalicijom koju predvodi aktualni premijer Petr Fiala.
"Uspjet ćemo ako pobijedimo i ako uspijemo stvoriti jednostranačku vladu", rekao je Babiš ispred biračkog mjesta u gradu Ostravi na istoku zemlje. Babišova pobjeda bila bi poticaj za Viktora Orbána iz Mađarske i Roberta Fica iz Slovačke, čije zemlje odbijaju pružiti vojnu pomoć Ukrajini, nastavljaju uvoziti rusku naftu i protive se sankcijama Rusiji.
Nakon što je glasao u drugom najvećem gradu Brnu, Fiala je poručio da su sigurnost i prosperitet ugroženi. "Ako krenemo na istok, naša zemlja postaje siromašnija", upozorio je.
Babiš i Orbán bili su lani među osnivačima novog saveza u Europskom parlamentu - Patrioti za Europu. To je predstavljalo značajan odmak od liberalne skupine Renew kojoj je Babiš dotad pripadao.
Babiš se zalaže za odbacivanje politika Europske unije o migracijama i klimatskim promjenama te podržava zaštitu nacionalnog suvereniteta. Negirao je da dijeli proruski stav mnogih članova Patriota za Europu, ali je doveo u pitanje češku inicijativu koja koristi dugoročne globalne kontakte zemlje za nabavu topničkih granata za Ukrajinu na tržištima izvan EU.
Također je odbio u potpunosti podržati NATO-ovu obvezu da značajno poveća obrambenu potrošnju.
Babiš je kontroverzna figura otkako se pridružio češkoj nacionalnoj politici 2013. godine. Član Komunističke partije prije antikomunističke Baršunaste revolucije 1989. u bivšoj Čehoslovačkoj, uspoređuju ga s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i suočava se s optužbama za prijevaru u slučaju koji uključuje EU subvencije.
Međutim, skandali nisu naštetili njegovoj popularnosti. Babišov populistički pokret ANO izgubio je parlamentarne izbore u listopadu 2021. nakon turbulentnog mandata tijekom kojeg se dogodila pandemija koronavirusa. Koalicija pet stranaka formirala je novu vladu.
Babiš bi radije vladao sam, ali teško će osvojiti dovoljno glasova za to. Dok ANO trenutno u anketama ima između 28% i 30%, vladajući liberalno-konzervativni savez Zajedno, koji se sastoji od tri stranke desnog centra, trebao bi dobiti između 20% i 22% glasova.
Liberalno-konzervativna stranka Gradonačelnici i neovisni (STAN), koja je također dio vladajuće koalicije, u anketama ima između 10% i 12%.
Među ostalim strankama za koje se očekuje da će ući u parlament su zeleno-liberalna Češka piratska stranka (7%–9%), koja je bila dio vladajuće koalicije do prošle godine, te tri ekstremističke oporbene stranke: krajnje desna Stranka slobode i izravne demokracije (13%–14%), proruski komunistički savez Dosta (5%) i euroskeptična nacionalistička stranka Motoristi za sebe (5%).
Babiš je isključio suradnju s bilo kojom od stranaka koje su bile u vladi nakon izbora 2021. Među njegovim potencijalnim partnerima su dvije koalicije koje su otvoreno proruske te žele izvesti zemlju iz EU i NATO-a. Babiš je izjavio da ne namjerava izvesti Češku iz te dvije organizacije.
Zajedno s Poljskom, Češka ima najuspješnije gospodarstvo u srednjoj Europi. Od sloma komunizma 1989. nije imala značajna razdoblja nacionalističke populističke vlade poput onih u Poljskoj, Slovačkoj ili Mađarskoj, čak ni tijekom četiri godine kada su Andrej Babiš i njegova stranka ANO prethodno bili na vlasti (2017. – 2021.).
Međutim, od tada, pomicanje geopolitičkih tektonskih ploča, posebno u obliku sveopćeg rata Rusije u Ukrajini i toksičnog utjecaja Kremlja, ima veliki utjecaj i na Češku. Kao rezultat ruskog rata u Ukrajini, Česi su se suočili s visokim cijenama energenata, a inflacija je išla i do 15%. Unatoč podršci države, to je mnoge ljude, posebno umirovljenike, vrlo teško pogodilo.
Ekonomska situacija počela se smirivati krajem prošle godine. Inflacija je znatno pala, gospodarstvo je umjereno raslo, a realne plaće su porasle. Ipak, nezadovoljstvo Fialinom vladom je veliko i rašireno.
Češka je jedan od najvatrenijih podupiratelja Ukrajine, a Fiala bio je jedan od prvih stranih šefova vlada koji je otputovao u Kijev u ožujku 2022. Što se tiče veličine stanovništva (otprilike 10,9 milijuna), Češka je primila rekordan broj ukrajinskih izbjeglica (otprilike 660.000). Procjenjuje se da ih u zemlji još uvijek živi 400.000.
Babiš zastupa narativ da je Fialinoj vladi više stalo do Ukrajine i Ukrajinaca nego do Čeha. Optužio ga je da "sanja o ratu s Rusijom". Pozvao je na prekid vojne podrške Ukrajini, ograničenja pomoći izbjeglicama i "razumne" odnose s Rusijom.
Mnogi Česi su vrlo nezadovoljni stanjem javne infrastrukture, tromim državnim institucijama, birokracijom i pretjerano sporom digitalizacijom. Godinama Babiš obećava da će sve to promijeniti i učiniti državu učinkovitijom. Međutim, kada je posljednji put bio na dužnosti, praktički ništa od toga nije učinio.
Ovaj put obećava i niže poreze, niže cijene energije i nekretnina, kao i veće mirovine te veću podršku potrebitima. Međutim, nije otkrio kako namjerava sve to platiti bez povećanja državnog duga.
Predsjednik Pavel, koji igra važnu ulogu u formiranju vlade, prije nekoliko tjedana nagovijestio je da pod određenim okolnostima možda neće nominirati Babiša za premijera. Međutim, tijekom svog obraćanja naciji u utorak navečer upozorio je da ga se ne smije smatrati "spasiteljem Češke".
"Predsjednik nije i ne može biti posljednje utočište koje će poništiti rezultat izbora. Vi ćete odlučiti", poručio je biračima.