Foto: Hina / 123rf
POREZNO opterećenje u Republici Hrvatskoj nadišlo je sve granice dopustivog i održivog. Sustavno uzimanje novca građana koje provodi središnja državna vlast, a pod njenim blagoslovom i lokalne vlasti, prešlo je svaku granicu zdravog razuma. Sadašnje stanje nije dugoročno održivo, a umjesto da vlast krene sa smanjivanjem poreznog opterećenja, oni uvode još jedan porez.
Vlada se nada da će namaknuti jedan posto bruto domaćeg proizvoda uvođenjem poreza na nekretnine. Planirani porez zapravo je skuplji oblik komunalne naknade. Prihod od komunalne naknade je prema podacima iz 2014. godine iznosio oko 2,1 milijarde kuna, odnosno 0.63 posto bruto domaćeg proizvoda Republike Hrvatske. Prema najavi porez na nekretnine trebao bi ubuduće državi donositi jedan posto bruto domaćeg proizvoda.
Navedeno poskupljenje bit će novi trošak već ionako osiromašenih i preopterećenih poreznih obveznika u cilju krpanja proračunskih manjkova. Cijenu lošeg zaduživanja i krivih odluka političara ponovno će platiti porezni obveznici, ovoga puta vlasnici nekretnina. Tko će biti sljedeća žrtva nezasitne vlasti samo je pitanje vremena. Država će u već poznatom stilu i idući put cijenu svojih vlastitih grešaka jednim zakonskim aktom prebaciti na porezne obveznike, koji će, htjeli ili ne, novi porez morati platiti.
Odsutnost izravne protučinidbe otežava naplatu poreza
Ljudi za novac koji država uzima od njih kroz poreze imaju pravo tražiti protuuslugu, koju u našoj državi ne dobivaju. Država novac doslovno krade ljudima, ne nudeći gotovo ništa zauzvrat. Uzimanje novca običnih građana kako bi se subvencioniralo one koji su bolje politički umreženi je krajnje nemoralan čin. Kod plaćanja komunalne naknade, iako je i ona samo oblik poreza, možemo reći da korisnik donekle dobiva određenu protuuslugu. Komunalna naknada služi za financiranje lokalne infrastrukture i prihod je jedinica lokalne samouprave.
Porez na nekretnine, međutim, karakterizira prisilnost, nepovratnost i odsutnost protunaknade, što nužno ima za posljedicu negativan odnos poreznih obveznika prema ispunjavanju njihove obveze plaćanja poreza. Ovaj porez implicira činjenicu da je država stvarni vlasnik vaše nekretnine, a da ste vi zapravo u najmu u vlastitoj kući. U svojem domu možete ostati dokle god budete u mogućnosti državi plaćati rentu (porez na nekretninu).
Umjesto da se uvodi novi porez, trebalo bi razmisliti o smanjenju poreznog opterećenja i olakšanju poslovanja u Republici Hrvatskoj. Umjesto rješavanja kratkoročnih rupa u proračunu, trebalo bi razmišljati o tome kako dugoročno pospješiti gospodarsku situaciju. Do toga može doći samo smanjenjem porezne presije, odnosno smanjenjem broja parafiskalnih nameta i papirologije potrebne za poslovanje. Sve ostalo je mazanje očiju javnosti, bez dugoročnih rezultata.
Čeka nas rasprodaja djedovine (uz akcijske cijene)
Zakon ponude i potražnje jedan je od temeljnih ekonomskih zakona. Ponuda je količina roba koja se nudi na tržištu, a potražnja je količina koju ljudi trebaju. Ponuda i potražnja variraju, no ovaj zakon ima nekoliko zakonitosti koje vrijede uvijek. Jedan od četiri zakona ponude i potražnje govori da ako ponuda raste, a potražnja ostaje nepromijenjena, to vodi do niže ravnoteže cijena i količina, odnosno do niže cijene promatrane robe.
Prema najavi, porez će biti uveden 2018. godine. U izrazito kratkom roku ponuda nekretnina na tržištu će se povećati, što prema zakonu ponude i potražnje znači da treba očekivati i pad cijena. Procjenjuje se da je ukupna vrijednost svih nekretnina na području Republike Hrvatske oko 700 milijardi kuna. I najmanji pad vrijednosti osjetno će osiromašiti građane Lijepe naše, a mnogi neće biti ni svjesni činjenice da su preko noći izgubili određeni postotak svoje imovine.
Hrvati su među vodećim nacijama u Europi prema postotku vlasništva nad nekretninom u kojoj žive. Gotovo 90 posto građana živi u vlastitom domu. Samo su Rumunjska, Litva i Slovačka ispred Hrvatske na popisu zemalja Europske Unije prema postotku stanovništva koje živi u vlastitoj nekretnini.
Kada ovaj nepravedni porez zaživi, započet će rasprodaja nekretnina diljem Hrvatske, po akcijskim cijenama. Rasprodaja djedovine potaknut će urušavanje tradicije i povezanosti stanovništva s rodnim krajem. Upravo su pravo na privatno vlasništvo i očuvanje kulturne baštine bitna odrednica našeg društva. Porez na nekretnine negativno će utjecati na život građana ove zemlje te bi stoga trebalo još jednom razmisliti o svim posljedicama koje će imati na život stanovništva u Hrvatskoj. Većina, oni koji nemaju, bit će prisiljeni prodavati kuće koje su stvarane naraštajima i ostavljane u nasljedstvo, a što mislite, tko će doći i kupiti te kuće?
Protiv poreza
*Stranica "Protiv poreza" inicijativa je građana koji se zalažu za smanjenje porezne presije u Hrvatskoj. Ciljevi ove inicijative su: povećanje svijesti građana o štetnosti poreza za gospodarstvo ukidanje nepotrebnih poreza i nameta, smanjenje ovlasti države i stvaranje uvjeta za gospodarski rast.
*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala