Broj stanovnika u Hrvatskoj naglo pada: U godinu dana nestao grad veličine Knina

PRIRODNO kretanje stanovništva u Hrvatskoj bilježi silaznu putanju. Tako je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, samo u 2007. godini "nestao" grad veličine Knina odnosno registrirano je čak 10 tisuća umrlih više od brojke živorođene djece.

U 2007. zabilježeno je 41.910 tisuća beba, dok je umrlo 52.367 tisuća ljudi, a to znači da je prirodni prirast negativan - hrvatska populacija smanjila se za 10.457 osoba. U gotovo svim hrvatskim županijama zabilježen je negativan trend.

Iznimka su tek dvije najjužnije, Splitsko-dalmatinska, koja je imala 395 više živorođenih nego umrlih, i Dubrovačko-neretvanska županija u kojoj je 70 više beba nego onih koji su preminuli. Zanimljivo je da četiri hrvatska najveća grada također bilježe silaznu putanju u broju stanovnika.

Iako Hrvatska službeno vodi populacijsku politiku, koja se ponajviše ogleda u financijskoj pomoći rodiljama, čini se da ista i ne polučuju zacrtane rezultate. Osim toga, nakon prošlotjedne objave ovakvih poražavajućih rezultata, nitko u zemlji nije podigao glas, niti upro prstom u taj problem, a to je napomenuo i demografski stručnjak Jakov Gelo.

"Mi ih biramo na određene funkcije, a oni prisvajaju pravo da odlučuju o svemu"

Glavne krivce Gelo prepoznaje u nekompetentnim donositeljima donositeljima odluka. "Mi ih biramo na određene funkcije, a oni prisvajaju pravo da odlučuju o svemu", objašnjava Gelo.
Nastavio je da to što je 2007. godine rođeno 564 djece više nego godine ranije nije rezultat mjera populacijske politike, jer su one prihvaćene tek krajem 2006. godine, a k tomu se odnose na tek 20 posto najsiromašnijih i nezaposlene.

Gelo smatra da je prihvaćena populacijska politika najobičniji blef - malo je kvalitetnih mjera, dio njih je deklarativan te se uopće ne provjerava njezina provedba. Nadalje, Hrvatska ima, s jedne strane, dvostruko razvijenije zdravstvo u odnosu na zemlje u okruženju, dok, s druge strane, u odnosu na iste zemlje ima dvostruko veću stopu smrtnosti dojenčadi, naglasio je Gelo.

Uvoz radne snage neće riješiti problem, ali hoće eksplicitna pronatalitetna politka

Uvoz radne snage neće riješiti demografski problem. dapače - takva ponašanja poslodavaca na tržištu rada mogu uzrokovati dodatne komplikacije, poručuje Gelo. Stoga smatra kako nisu samo političari ti na kojima je glavna krivnja za čitavo stanje.

Od 2001. do 2007. godine u Hrvatskoj je umrlo 70.077 više osoba nego što je rođeno, pa je prijeko potrebno donijeti eksplicitne mjere pronatalitetne politike, ne bi li Hrvatska svoje negativna kretanja u brojci stanovništva okrenula u pozitivnom pravcu, kao što su to učinile i mnoge europske zemlje.