Dvije godine nakon napada Hamasa 7. listopada 2023., rat u Gazi bliži se kraju, ali Bliski istok više nikada neće biti isti, analiza je Baraka Ravida s američkog portala Axios.
Sukob je počeo najvećim masakrom Židova nakon Holokausta, a nastavio se najgorim ubijanjem i raseljavanjem Palestinaca od Nakbe (protjerivanja) 1948. Čak i ako plan američkog predsjednika Donalda Trumpa za mir uspije, ljudska tragedija i geopolitičke posljedice osjećat će se generacijama.
Izrael je u ovom ratu zadao teške udarce neprijateljima, ali mu je međunarodni ugled drastično narušen. Podrška palestinskim pravima i ideji palestinske države značajno je porasla i više od deset zemalja priznalo je Palestinu (ukupno 157), no Palestinci u Gazi danas su raseljeni i gladni, dok Palestinci na okupiranoj Zapadnoj obali trpe sve jaču represiju.
U Sjedinjenim Državama rat je podijelio bazu Demokratske stranke u izbornoj godini 2024. i potaknuo studentske prosvjede koje Trumpova administracija sada koristi za pritisak na sveučilišta.
Prema podacima izraelske vlade, gotovo 2000 Izraelaca poginulo je u sukobima na različitim frontovima. Hamasovo ministarstvo zdravstva u Gazi navodi da je ubijeno više od 67.000 Palestinaca.
Tisuće su poginule u Zapadnoj obali, Libanonu, Iranu, Siriji i Jemenu, a Izrael je nakon 7. listopada napao ukupno osam zemalja. Od 255 talaca koje je Hamas oteo, 148 ih je vraćeno živih, tijela 59 su pronađena, a za 20 od preostalih 48 vjeruje se da su još živi.
Rat u Gazi ubrzo je prerastao u regionalni sukob koji je preoblikovao cijeli Bliski istok. U Iranu je 12 dana izraelskog bombardiranja, uz američku pomoć, ozbiljno oštetilo nuklearni program i uzdrmalo režim. U Libanonu je Izrael ubio vođu Hezbolaha i njegove glavne zapovjednike te znatno oslabio političku moć te skupine, što je omogućilo izbor predsjednika bliskog SAD-u nakon dvije godine političkog zastoja.
U Siriji je režim Bašara al-Asada, oslabljen slabljenjem proiranske osovine, pao nakon pola stoljeća na vlasti, a nova vlada po prvi put nakon 25 godina vodi izravne pregovore s Izraelom. U Iraku su proiranske šiitske milicije odustale od napada pod prijetnjom izraelske vojne akcije i američkog političkog pritiska.
U Jemenu su Huti preživjeli višemjesečnu američku zračnu kampanju i pokazali se kao ozbiljna prijetnja Izraelu, dok je u Kataru neuspjeli izraelski zračni udar na čelnike Hamasa ujedinio zaljevske države u zahtjevima za prekid rata i izazvao val ogorčenja prema Izraelu. Upravo iz tog kaosa nastao je Trumpov mirovni plan.
"Izrael je izgubio puno podrške u svijetu. Ja ću tu podršku vratiti", rekao je Trump prošlog tjedna za Axios. On je danas jedini veliki svjetski lider koji otvoreno stoji uz izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, iako je i sam priznao da je Netanyahu "otišao predaleko" u vođenju rata.
U Izraelu ankete mjesecima pokazuju da velika većina građana želi kraj rata i oslobađanje talaca, čak i ako Hamas preživi u nekom obliku. Ista većina želi i Netanyahuovu ostavku. Premijer odbacuje optužbe da je rat produžavao kako bi ostao na vlasti.
Gaza je danas razorena i gotovo nenastanjiva. Dva milijuna ljudi raseljeno je, a infrastruktura i većina domova sustavno su uništeni izraelskim bombardiranjem. Nedavni val humanitarne pomoći uspio je zaustaviti širenje gladi, ali humanitarna kriza i dalje je jedna od najgorih na svijetu.
Hamas nije uništen, ali je vojno poražen. Izgubio je većinu obučenih boraca i teško naoružanje, a sposobnost da izvede napad poput onog 7. listopada više ne postoji. Popularnost skupine u Gazi naglo je pala, izolirana je u arapskom svijetu i po prvi put spremna odreći se vlasti u Gazi te djelomično se razoružati.
Jedan od razloga zbog kojih je vođa Hamasa Jahja Sinwar pokrenuo napade 7. listopada bio je zaustavljanje procesa normalizacije odnosa između Izraela i arapskog svijeta, posebno mogućeg dogovora sa Saudijskom Arabijom. U tome je uspio: Rijad je zauzeo oštriji pro-palestinski stav, a nijedan arapski čelnik nije se javno pojavio uz Netanyahua.
No Trumpov plan sada otvara mogućnost povratka na put normalizacije jer predviđa jasan put prema palestinskoj državi, što je ključni uvjet Saudijske Arabije, i uključio je osam muslimanskih zemalja u mirovni proces.
U međuvremenu, neprijateljstvo prema Izraelu, Izraelcima i Židovima u svijetu na povijesno je visokoj razini. Trump je u jednom od nedavnih intervjua za Axios rekao da ga zabrinjava i veličanje 7. listopada i njegovo poricanje. I izraelsko i palestinsko društvo duboko su traumatizirani, a veliki dijelovi obje strane dodatno su radikalizirani. Nada u trajni mir ili čak kratkoročno pomirenje zasad izgleda vrlo mala.
Sada su sve oči uprte u Egipat, gdje se ovaj tjedan održavaju neizravni pregovori između Izraela i Hamasa. Za početak obnove, rat se mora završiti.