Bono Marjanović, sigurnosni analitičar koji je svojevremeno i sam bio pripadnik Počasno-zaštitne bojne, za Index je komentirao slučaj dvostrukog ubojstva na zagrebalčkom Markuševcu za što je za sada pod sumnjom upravo jedan od članova te postrojbe, 29-godišnji Matija M.
Matija M. kojeg se sada sumnjiči za brutalno obojstvo Andreje K. i Marijana C. u garaži na Markuševcu, bio je, kao pripadnik Počasno-zaštitne bojne, i na inauguraciji predsjednika Zorana Milanovića početkom godine te je svakodnevno bio na Pantovčaku.
O samom kriminalističkom istraživanju, kao i brutalnoj egzekuciji Marjanović zna samo iz medija, no zato je dobro upoznat s procesom zapošljavanja i rada u Počasno-zaštitnoj bojni.
"Nekoć se već tijekom regrutacije u Oružane snage mogla birati Počasno-zaštitna bojna kao buduće mjesto rada. Sada, mislim da se nakon specijalističke obuke pripadnici Oružanih snaga raspoređuju ovisno o tome jesu li izrazili želju ili afinitet za tom postrojbom. Osim toga, postoje i potrebe Oružanih snaga prema kojima se pripadnici raspoređuju po postrojbama", objašnjava Marjanović.
Pojašnjava kako vojnici mogu izraziti želju za raspoređivanje u Počasno-zaštitnu bojnu, no pod uvjetom da zadovoljavaju sve psihofizičke i zdravstvene uvjete te standarde. Prolaze i sigurnosnu provjeru. Preduvjet je i da postrojba ima potrebu za tim (novim) kadrom odnosno specijalnosti.
Opisuje zatim kako u Počasno-zaštitnu bojnu mogu ući ljudi koji imaju do 30 godina te visoku psihološku i fizičku spremnost.
"Nakon specijalističke vojne obuke prolaze i sigurnosne provjere budući da se osim za ceremonijalne svrhe angažiraju i za sigurnost predsjednika RH odnosno vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga koji je štićena osoba prve kategorije.
Zato je ta provjera temeljita. Osim samog kandidata provjerava se njegova obitelj, razgovara se sa susjedima. Sve to obavlja Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA), a ako se radi o već djelatnoj vojnoj osobi, tada vodeću ulogu ima Vojna sigurnosno-obavještajna agencija (VSOA) koja onda uključuje i SOA-u.", navodi Marjanović.
VSOA je zadužena za temeljitiju provjeru pripadnika Oružanih snaga koji su već zaposleni u nekom od rodova u vojsci koji se jave za rad u Počasno-zaštitnoj bojni jer je onda riječ o osobama koje barataju informacijama iz vojnog sustava.
"VSOA daje svoju procjenu nakon čega se donosi odluka o rasporedu u tu postrojbu", rekao nam je Marjanović.
Na pitanje mora li se pripadnike Počasno-zaštitne bojne i naknadno provjeravati odgovara potvrdno.
"Da, naime riječ je o pripadnicima koji rade na zaštiti štićene osobe najviše kategorije, pa ih treba provjeravati i češće od propisanog roka od svakih pet godina.
Jer ako postoje saznanja da se netko počeo drugačije ponašati. Ako je promijenio svoje vrijednosti, ako se odjednom razbacuje skupim automobilima ili se hvališe, radi se dodatak sigurnosne provjere. Ovaj vojnik je živio sam u stanu i možda nije mogao imati prijevozna sredstva kakva je koristio. To je trebao biti signal onima koji s njim rade ili njegovim nadređenima da se događa nešto što utječe na njega, a sigurnosna provjera to bi mogla otkriti", objašnjava dalje Marjanović.
Inače, osumnjičeni Matija M. ušao je u vojsku 2022., a prema neslužbenim informacijama već 2023. počeo je raditi u Počasno-zaštitnoj bojni. Bio je angažiran u satniji za osiguranje.
"Pripadnici Počasno-zaštitne bojne mogu biti uz predsjednika, na unutarnjem ili vanjskom osiguranju, u počasnoj satniji ili raditi sa službenim psima. Vjerujem da ih se ne raspoređuje samo po afinitetima, već i po iskustvu koje imaju. Čini mi se da je ovaj mladić malo prebrzo ušao u Počasno-zaštitnu bojnu, no nije isključeno da nekome i to uspije ako se pokaže kao izniman vojnik", kaže Marjanović i ponavlja kako nakon prijema u određenu postrojbu ljudi iz radne sredine kao i zapovjedna struktura moraju uočiti eventualne anomalije kod pripadnika.