AP je citirao i razgovarao s nekoliko ljudi koji nisu tako sigurni da bi sav hrvatski napor mogao biti nagrađen toliko željenim ulaskom u Uniju. "Vođe EU-a danas imaju preča posla nego sanjati o proširenju", rekao je za Le Monde Jacques Rupnik iz Međunarodnog centra za proučavanje iz Pariza.
Hrvatska se drastično promijenila u zadnja dva desetljeća
"Iako je sada poznaju kao pitoresknu zemlju na Jadranskom moru koja je omiljena destinacija turista, Hrvatska je u zadnja dva desetljeća prošla ozbiljne društvene transformacije. Samo još nekoliko ruševina u unutrašnjosti zemlje podsjeća na nasilje nakon izlaska iz Jugoslavije. Hrvatska je morala ušutkati nacionalizam, a to je učinila proeuropskom politikom", stoji u tekstu.
Činilo se da će to biti nagrađeno, sve donedavno. Hrvatska je sljedeća na redu za priključenje EU, možda već 2012. godine. Druge balkanske države, Srbija, Crna Gora, Makedonija, BiH i Albanija, rado bi išle tim putem. No, čini se da EU više nije oduševljen primanjem tih zemalja.
Službeno i neslužbeno
"Službeno, europski birokrati ustraju na tome da će Hrvatska i drugi dobiti pozivnicu čim ispune kriterije. Ipak, postoje znakovi da entuzijazam za proširenjem blijedi – konferencija zakazana u Sarajevu za lipanj, koja je trebala služiti kao znak dobrodošlice balkanskim zemljama, sada je samo obična revizija stanja napretka u pregovorima", stoji u tekstu.
Savjetnik za vanjsku politiku hrvatskog predsjednika, Joško Paro, rekao je za AP da "nema direktne veze između konačne faze hrvatskih pregovora i grčke krize, niti je Bruxelles išta slično sugerirao". Tanja Miščević, bivša ravnateljica srpskog ureda za integraciju u EU, ne dijeli takav optimizam i vjeruje da će trenutna kriza imati "političke i financijske posljedice" na proširenje.
Grčka lekcija
Grčko balansiranje na rubu bankrota izmamilo je dosad neviđeno obećanje o 750 milijardi eura za fond za financijsku spremnost, a iskustvo s prezaduženom zemljom sigurno će potaknuti skepsu kod zemalja EU-a oko primanja novih članica. Bilo kakvo otezanje pregovora, s druge strane, moglo bi dati krila nekad iznimno jakom balkanskom nacionalizmu.
"Na kocki su europski fondovi, koji su članicama kao što su Irska i Portugal pomogli smanjiti razinu siromaštva i osigurali ekonomski prosperitet. Sve je u pristupu europskom tržištu, poslovima. Nema carina, nema viza. Zajednička obrana. Usto, kao što je grčka kriza pokazala, članstvo znači i veliku financijsku pomoć kad stvari zaguste, čak i ako pomoć dolazi uz uvjete. Za mnoge na Balkanu bitan je i simbolizam – pripadanje EU značilo bi da ste postali dio bogatog, pristojnog Zapada, a ne zaostala zemlja", zaključak je članka.