Analizirali smo odnose Hrvatske i Izraela: Zašto uopće razmišljamo o kupnji njihovih polovnih aviona?

Foto: Gulliver Getty/123rf/Pixsell/Patrik Macek

OBJAVA iz ureda izraelskog premijera Benjamina Netanyahua kako su on i hrvatski premijer Andrej Plenković nakon jučerašnjeg susreta u Davosu dogovorili ''ići naprijed u prodaji izraelskih F-16 borbenih aviona u skladu s uvjetima natječaja'', koju su onda prenijeli i vodeći izraelski mediji, ostavlja u javnosti dojam kako je riječ o dogovorenoj stvari, unatoč tome što spomenuti natječaj formalno traje do kraja ove godine.

>> IZRAELSKI PREMIJER OBJAVIO Hrvatska kupuje polovne borbene avione, platit ćete ih 500 milijuna dolara

Hrvatskoj su borbene avione ponudili i SAD, Švedska i Grčka, no iako se Plenković jučer u Davosu sastao s grčkim premijerom Aleksisom Ciprasom, iz njegova ureda nisu u javnost plasirane slične informacije. 

Ostarjeli avioni za koje Izrael već dulje traži kupce
 
Neki od borbenih aviona koje nudi Izrael stari su i do 36 godina te su prošlih godina prestali biti korišteni u izraelskoj vojsci, a Times of Izrael ih opisuje kao ''zastarjele'' te podsjeća da Izrael već neko vrijeme traži kupce za njih. Ako je vjerovati Netanyahuovom uredu, našao ih je u Hrvatskoj, a ostatak natječaja je tek formalnost. Premijer Plenković je pak na sve to izjavio kako su to ''normalni postupci konzultacija, a konačnu odluku ćemo donijeti kad zaista budemo sa svih aspekata sigurni da donosimo pravi odabir, dugoročno rješenje za hrvatsko ratno zrakoplovstvo za narednih 30 godina''. Rekao je da je o svemu svojedobno pričao i sa švedskim i grčkim premijerom, ali je i dalje znakovito što te dvije vlade nisu imale potrebu nakon toga javno poručiti da je stvar skoro pa dogovorena.
 
Je li kupovina izraelskih aviona starih i više od 30 godina, koje izraelska vojska smatra starom kramom, najbolje dugoročno rješenje za hrvatsko ratno zrakoplovstvo za naredna tri desetljeća procijenit će stručnjaci, no objava Netanyahuova ureda znakovita je i u kontekstu općih izraelsko-hrvatskih odnosa.
 
Podsjetimo, Izrael je Hrvatsku priznao u travnju 1992., no diplomatski odnosi između dvije zemlje uspostavljeni su tek 1997., i to zbog rezervacija Izraela u vezi s odnosom suvremene Republike Hrvatske prema naslijeđu zločinačke NDH. Izrael je prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu zamjerao njegovu zloglasnu izjavu s prvog sabora HDZ-a u Lisinskom u kojem je NDH opisao ne samo kao zločinačku tvorevinu nego i ''izraz povijesnih težnji hrvatskog naroda'', a prijepora je bilo i oko njegove knjige Bespuća povijesne zbiljnosti u kojoj je umanjivao broj žrtava u ustaškom logoru Jasenovac. Dapače, objavljen je poseban prijevod Bespuća iz kojega su izbačeni dijelovi koji vonjaju na filoustaški revizionizam, što svjedoči da je Tuđman bio doista spreman učiniti sve za Hrvatsku, pa čak i falsificirati samoga sebe.

Veliki problemi u odnosima dvije države započeli su tijekom Oreškovićeve vlade
 
Nakon toga su godinama odnosi Izraela i Hrvatske bili stabilni, no stvari su se zakomplicirale prije nekoliko godina, dolaskom vlade koju je formalno kao premijer predvodio Tihomir Orešković, no ideološki je bila određena tadašnjim predsjednikom HDZ-a Tomislavom Karamarkom i njegovom ekstremnom nacionalističkom retorikom. Uslijedile su bojkotirane službene komemoracije u Jasenovcu, stotine članaka diljem svijeta o tome kako se u Hrvatskoj rehabilitira ustaštvo i falsificira povijest, a utjecajan direktor Centra Simon Wiesenthal Efraim Zuroff tražio je ostavku tadašnjeg ministra kulture Zlatka Hasanbegovića zbog njegovih problematičnih stavova i izjava.
 
Situacija se nije posebno poboljšala ni dolaskom vlade Andreja Plenkovića, koja je devet mjeseci odugovlačila s time da iz Jasenovca ukloni spomen-ploču s ustaškim pozdravom ''Za dom spremni'', a u međuvremenu je i Svjetski židovski kongres - krovna židovska organizacija na planetu - najavio kako planira pokrenuti međunarodnu kampanju zbog porasta filoustaških sentimenata i revizionizma u Hrvatskoj. 

Hrvatska se u UN-u odlučila za suzdržanost u korist SAD-a i Izraela
 
Sve to je obilježilo hrvatsko-izraelske odnose i u 2017. godini, da bi se preokret počeo primjećivati u prosincu, kada je Hrvatska pomalo iznenađujuće ostala u manjini i suzdržana u UN-u kada se glasalo o osudi odluke administracije Donalda Trumpa da Jeruzalem prizna kao glavni grad Izraela. Takav je potez osudilo 128 zemalja svijeta, među njima i većina članica Europske unije, no Hrvatska se očito povinovala brutalnim javnim prijetnjama američke veleposlanice u UN-u Nikki Haley, te izabrala suzdržanost, za što je onda bila i izrijekom pohvaljena. Također, teško je povjerovati da će Washington biti protiv toga da njihov najbliži saveznik Hrvatskoj za velike novce proda stare američke avione, neovisno o tome što su i oni dali svoju ponudu.
 
Sada je uslijedio i susret Plenkovića i Netanyahua u Davosu, poslije kojega Izraelci objavljuju da je prodaja ostarjelih borbenih aviona Hrvatskoj za cijenu od 500 milijuna dolara praktički gotova stvar, što navodi na pitanje je li Plenkovićeva vlada odlučila na najskuplji mogući način popraviti odnose s Izraelom. Povrh toga, vrijedi obratiti pažnju i na činjenicu da Švedsku i Grčku vode ljevičarske vlade, dok Izrael pod Netanyahuovom vlašću već godinama klizi udesno, baš kao i Hrvatska pod HDZ-om. Pritom postoji još jedna sličnost, a to je da Netanyahua i njegovu obitelj tamošnje tužiteljstvo istražuje zbog korupcije. HDZ-ovci se s time definitivno mogu identificirati.
 
Nažalost, kako se Plenković nije pokazao doraslim jasno osuditi pokušaje rehabilitacije ustaštva u Hrvatskoj i kako za njega ustaški pozdrav ''Za dom spremni'' ima ''dvostruke konotacije'', onda njegovoj vladi ostaju druge mogućnosti izglađivanja odnosa, kao što je plaćanje 500 milijuna dolara za avione stare 30 godina. 

Medvedovo ministarstvo financira apologete NDH
 
Hrvatska bi u vezi s izborom najbolje ponude imala slobodnije ruke da se Oreškovićeva i Plenkovićeva vlada nisu blagonaklono ili mlitavo odnosile prema rastu ustašofilije u hrvatskom društvu, te da su bile odlučnije u osudi falsificiranja povijesti kada je riječ o Jasenovcu. Kako nisu, odluka o kupovini izraelskih aviona sada ima, rječnikom premijera, dvostruke konotacije, ne samo vojno-sigurnosne nego i one koji se odnose na kupovanje naklonosti za dežurnog nestaška Europske unije kada je riječ o povijesnom revizionizmu. Prilično je apsurdno da Ministarstvo branitelja Tome Medveda dodjeljuje novac društvu za istraživanje "trostrukog logora Jasenovac", koje je posvećeno glorifikaciji NDH i dokazivanju da je Jasenovac zapravo bio komunistički, a ne ustaški logor smrti, dok se Plenković na Twitteru hvali fotografijom s Netanyahuom i produbljivanjem odnosa dvije države. 
 
Objava iz ureda izraelskog premijera da je prodaja ostarjelih aviona Hrvatskoj skoro pa dogovorena zato se može tumačiti i kao svojevrstan javni pritisak na Plenkovića, kojem ne preostaje ništa drugo nego da objašnjava kako je natječaj još u tijeku. Svakako će biti zanimljivo što će se ove godine događati oko komemoracije u Jasenovcu i hoće li i kako Izrael reagirati. Ako je sve oko F-16-ica dogovoreno, imat će 500 milijuna razloga da ovaj put zažmiri na potencijalne incidente. 

Povrh svega, ako na kraju Hrvatska doista odluči kupiti izraelske avione, današnja objava Netanyahuova ureda ostavlja prostor za žalbu ostalim državama u vezi s tim je li natječaj bio doista pošten. 
 
Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.