Donald Trump napao je Iran kako bi konačno riješio "Hladni rat" između SAD-a i Irana koji traje gotovo pola stoljeća i uspostavio novi poredak na Bliskom istoku. Iz njega izlazi pokušavajući pregovarati o minimumu, koji je prije rata već imao. Sve to upućuje na zaključak da se Amerika osramotila kao nikad dosad.
Prema navodima američkog portala Axios, Sjedinjene Države i Iran blizu su dogovora kojim bi se završio rat, a sam Trump najavio je "pauzu" u američkoj operaciji osiguravanja plovidbe kroz Hormuški tjesnac. Američki šef diplomacije Marco Rubio izjavio je jučer u Bijeloj kući da je Operacija "Epski bijes" (odnosno "vruća" faza rata) završena te da su ostvareni svi njezini ciljevi.
Usprkos pompoznim najavama Trumpa i njegovih ljudi, iranski režim je, na žalost golemog broja Iranaca, uspio zadržati političku stabilnost unatoč američkim i izraelskim udarima. Istodobno je otvoren prostor za pitanje što je Washington nakon svega zapravo uspio postići.
Nijedan od proklamiranih ciljeva rata nije ostvaren
Nijedan od ključnih ratnih ciljeva, koje su Trump i njegovi najbliži suradnici javno isticali, nije ostvaren. Štoviše, kako je rat odmicao, američka administracija postupno je smanjivala vlastite ambicije i mijenjala retoriku o tome što zapravo pokušava postići.
Od početnih najava o slamanju režima, fokus se s vremenom sveo gotovo isključivo na pitanje iranskog nuklearnog programa i sigurnosti plovidbe kroz Hormuški tjesnac - isti onaj tjesnac kroz koji se plovidba najnormalnije odvijala prije rata. Usporedba između početnih ciljeva rata i današnjeg stanja na terenu najbolje pokazuje razmjere američkog političkog i strateškog neuspjeha.
Hormuz je zatvoren. Prije rata bio je otvoren
Iran je uspješno pretvorio Hormuški tjesnac u frontu asimetričnog ratovanja. Radi se o najvažnijem energetskom prolazu na svijetu kroz koji prolazi petina globalne trgovine naftom. Prijetnjama i napadima na brodove Iran je udario na ključne slabe točke Zapada.
Cijena nafte Brent prošli je tjedan skočila na četverogodišnji maksimum od preko 126 dolara po barelu, a daljnji porast imao bi katastrofalne posljedice na svjetsko gospodarstvo.
Kako je primijetio CNN-ov novinar Jim Sciutto, fokus američke administracije sada je usmjeren na pokušaj rješavanja problema koji prije rata nije postojao. Eventualno ponovno otvaranje plovidbe kroz kanal sada će u velikoj mjeri ovisiti o iranskim uvjetima, što je situacija do koje bez rata teško da bi uopće došlo.
Takav razvoj događaja nije samo pokazao koliko su Trump i njegovi savjetnici podcijenili način na koji će Iran reagirati na sukob, nego se Teheran uvjerio koliko moćno sredstvo pritiska ima u svojim rukama.
Američka vojna nadmoć pokazala se nedovoljnom
Iako su Sjedinjene Države i Izrael tijekom rata uništili nezanemariv dio iranske vojne infrastrukture i nanijeli Teheranu ozbiljne voojne gubitke, pokazalo se da to nije bilo dovoljno za ostvarenje ključnih strateških ciljeva. O tome možda najbolje govori situacija oko mornarice.
"Doslovno su zbrisani. Zračne snage su nestale, mornarica je nestala, mnogi brodovi su potopljeni", govorio je Trump još prije mjesec i pol, ponavljajući u više navrata tvrdnju da je iranska vojna moć praktički uništena.
Činjenica da Iran i nakon uništenja velikog dijela klasične mornarice i dalje uspijeva stvarati ozbiljan kaos u Hormuškom tjesnacu pokazuje koliko je Washington podcijenio učinkovitost iranskog asimetričnog ratovanja, temeljenog na flotama brzih borbenih čamaca, mina i dronova.
Nuklearna prijetnja nije eliminirana
Jedini cilj koji je američka administracija posljednjih tjedana nastavila sustavno isticati odnosi se na tvrdnju da Iran ne smije razviti nuklearno oružje. Međutim, ni oko tog pitanja nije postignuto konačno rješenje.
Kako piše Reuters, Međunarodna agencija za atomsku energiju, IAEA, procjenjuje da je Iran u trenutku početka američko-izraelskih napada raspolagao s oko 440 kilograma uranija obogaćenog na 60 posto, razinu vrlo blisku onoj potrebnoj za proizvodnju nuklearnog oružja. Koliko je točno tih zaliha uništeno tijekom rata i dalje nije jasno.
Šef IAEA-e Rafael Grossi izjavio je kako agencija vjeruje da se velik dio zaliha i dalje nalazi u podzemnim kompleksima u Isfahanu i Natanzu. Prema procjenama američkih obavještajnih službi, Iranu bi za izradu nuklearnog oružja trebalo između devet mjeseci i godine dana, što je nepromijenjena procjena od prošlog ljeta.
Režim nije promijenjen
Trump i dio njegovih ljudi otvoreno su govorili o mogućnosti urušavanja iranskog režima. Nakon što je ajatolah Ali Hamenei ubijen prvog dana rata, u Washingtonu se vjerovalo da bi se iranski politički sustav mogao raspasti. Iranski režim uspio je konsolidirati vlast, brzo uspostaviti novi lanac zapovijedanja i nastaviti funkcionirati unatoč višemjesečnim udarima.
Podsjetimo da je Trump tijekom velikih prosvjeda u Iranu poručio prosvjednicima kako je "pomoć na putu", što je u tom trenutku zvučalo kao signal da ozbiljno računa na unutarnji kolaps režima. Nakon svega što se dogodilo, takve izjave danas djeluju groteskno.
Iranci i dalje raketiraju susjede
Nakon američko-izraelskih napada, Iran je na sukob odgovorio asimetričnim ratovanjem i izvan Hormuškog tjesnaca, uključujući napade na američke saveznike i energetsku infrastrukturu u regiji. Scene iz Dubaija postale su najupečatljiviji vizualni dokaz da se rat nezaustavljivo prelio izvan granica Irana.
Činjenica da je Iran jučer i prekjučer raketirao Ujedinjene Arapske Emirate, pokazuje da njegov raketni arsenal i sustav lansiranja očito nisu uništeni. To dodatno dovodi u pitanje tvrdnje Washingtona o uspješno ostvarenim vojnim ciljevima rata.
Američke baze pretrpjele golemu štetu
Američke vojne baze na Bliskom istoku tijekom rata također su pretrpjele značajnu štetu u iranskim napadima. Iako Pentagon nije objavio potpune podatke o razmjerima razaranja, Washington Post danas je objavio veliku analizu satelitskih snimki udara na američke baze i druge ciljeve u regiji. Nabrojao je 228 pogođenih američkih ciljeva.
Izvori navode da je šteta od iranskih udara na američke vojne baze u sedam zemalja Bliskog istoka "daleko gora nego što je javno objavljeno i očekuje se da će sanacija koštati milijarde dolara".
Amerika nije uspjela zaštititi saveznike
Jedan od najtežih političkih udaraca za Washington jest činjenica da rat nije pokazao američku sposobnost zaštite saveznika, nego upravo suprotno. Time je ozbiljno narušena percepcija američke moći i sigurnosnih jamstava na kojima se desetljećima temeljio odnos Washingtona i zaljevskih monarhija.
The Wall Street Journal piše kako u dijelu europskih i azijskih država raste strah da bi Trumpova administracija, kao što je to učinila u slučaju napada na UAE, mogla ignorirati i eventualne buduće napade Rusije, Kine ili Sjeverne Koreje na teritorij američkih partnera ako procijeni da joj to politički ili strateški odgovara.
Tisuće ljudi je poginulo
Tisuće ljudi, među njima i američki vojnici, poginule su tijekom rata, deseci tisuća ostali su bez domova, a dijelovi Bliskog istoka ponovno su pretvoreni u prostor trajne nestabilnosti.
Među prizorima koji će ostati trajno vezani uz ovaj sukob posebno se izdvojio napad na iransku školu za djevojčice u kojem je poginulo gotovo 200 ljudi, među njima čak 165 djece. Taj smrtonosni napad postao je trajni simbol besmisla Trumpova rata.
Nepovratno uništena američka reputacija
Amerika je desetljećima bila percipirana kao globalni policajac koji može nametnuti vlastita pravila gotovo bilo gdje u svijetu. Ovaj rat stvorio je sliku SAD-a kao sile koja proizvodi kaos bez ikakve sposobnosti da ga kontrolira.
Na kraju svega, Amerika nije dobila praktički ništa osim paraliziranog Hormuza koji više ne može otvoriti bez iranskih uvjeta, tisuća mrtvih i milijardi dolara štete na vlastitim bazama na Bliskom istoku, dok pitanje iranskog nuklearnog programa i dalje ostaje otvoreno.
Rat koji je trebao pokazati američku moć završio je kao jedno od najvećih američkih geopolitičkih poniženja posljednjih desetljeća.