Američki predsjednik Donald Trump i njegova obitelj zaradili su otprilike 3.4 milijarde dolara koristeći položaj predsjednika, procjena je uglednog časopisa New Yorker.
New Yorker piše kako najveći dio profita dolazi od zarade na sumnjivim kriptovalutama, licenciranja imena za luksuzne nekretnine, uključujući ekskluzivne projekte u Perzijskom zaljevu te investicija u privatne fondove...
Trumpovi sinovi, Donald Jr. i Eric, aktivno sudjeluju u upravljanju i širenju Trumpovih poslovnih interesa, što znači da profiti ne idu samo Trumpu osobno, već se dijele unutar obitelji. A to bogatstvo udvostručilo se u prethodnoj godini, prešavši pet milijardi dolara, objavio je Forbes.
Tijekom prvog mandata (2016. – 2020.) američka vlada trošila je novac u Trumpovoj privatnoj imovini, hotelima, golf terenima i drugim objektima, ponajprije kroz plaćanje prostora koje je koristila tajna služba dok je ondje osiguravala predsjednika.
Atlantic piše da su i predstavnici stranih vlada boravili u Trumpovu hotelu u Washingtonu. Samo u prvom mandatu Američki ured za etiku u vladi (CREW) je zabilježio čak 3700 sukoba interesa predsjednika SAD-a.
Posebno je sporan Mar-a-Lago, Trumpov privatni klub u Palm Beachu. Cijena članarine nakon Trumpova dolaska u Bijelu kuću gotovo je udvostručena te je iznosila 200 tisuća dolara, a prošle jeseni je prema medijskim napisima bilo predviđeno da naraste na milijun dolara.
New Yorker u spomenutom tekstu procjenjuje kako su predsjednički mandati Trumpu donijeli najmanje 125 milijuna dolara dodatnog profita samo od Mar-a-Laga.
Što se tiče drugog mandata, američki istraživački novinari ističu i da aspekt carina u Trumpovoj politici nije samo ekonomska mjera, već i moćan alat za njegovo osobno bogaćenje. Primjer Vijetnama zorno pokazuje kako to funkcionira.
Trump je, naime, Vijetnamu zaprijetio visokim carinama od 46 posto. Nedugo nakon prijetnji, vijetnamske vlasti dale su dozvole i ubrzale projekt vrijedan oko 1,5 milijardi dolara za izgradnju Trumpovog golf resorta u blizini Hanoja.
Prema izvješću Timesa, vijetnamska vlada "ignorirala je vlastite zakone" dajući Trumpovoj organizaciji ustupke koji su "velikodušniji od onoga što dobivaju čak i najpovezaniji lokalni stanovnici". To jasno pokazuje da Trump koristi vanjsku politiku SAD-a za osobno bogaćenje.
Forbes piše kako od predizborne kampanje Trump punom parom sklapa poslove diljem svijeta te da bilježi osam novih velikih poslovnih projekata u zadnjih 10 mjeseci.
Primjera radi, Trump je započeo predsjedničku kampanju 15. studenog 2022. Već sljedećeg dana saudijska tvrtka za nekretnine potpisala je ugovor o razvoju golf zajednice s Trumpovim brendom u partnerstvu sa Sultanatom Oman, a njegova tvrtka DT Marks Oman LLC dobila je više od 6 milijuna dolara.
U mjesecima nakon Trumpovog ponovnog izbora, Donald Jr. i Eric Trump potpisali su niz licencnih ugovora s istom saudijskom tvrtkom za velike projekte u Rijadu, Džedi, Dubaiju i Dohi. Poslovanje se poboljšalo i na drugim mjestima te Trumpova obitelj razvija nekretninske projekte i u Mađarskoj i Srbiji, što uključuje luksuzne nekretninske komplekse.
New Yorker navodi i kako je saudijski fond pod kontrolom prijestolonasljednika Mohammeda bin Salmana 2021. uložio dvije milijarde dolara u investicijski fond Trumpova zeta i bivšeg savjetnika Jareda Kushnera. Procjenjuje se da bi Kushner mogao zaraditi najmanje 320 milijuna dolara.
Trump je od početka 2025. godine proveo više od 600 financijskih transakcija, s ukupnim ulaganjem u obveznice vrijednim preko 100 milijuna dolara, prema podacima američkog Ureda za etiku u vladi.
Ulagao je u obveznice tvrtki Citigroup, T-Mobile US, The Home Depot itd., radi se o sektorima koji izravno ovise o političkim odlukama administracije.
Što se tiče dionica, posljednje objave iz 2024. otkrivaju značajne Trumpove udjele u Microsoftu, Blackstoneu, Amazonu, Tesli... Kako piše njemački Tagesschau, posljednje objave iz 2024. otkrivaju kako je Trump u Nvidiju i Apple uložio između 600 tisuća i 1,35 milijuna dolara.
Poslovni rezultati tih kompanija ovise o političkim odlukama administracije koju Trump vodi. Na primjer, Trump je uveo i potom ublažio zabranu prodaje Nvidijinih čipova Kini, uvjetujući to dijelom prihoda koji mora ići američkoj vladi, što potez bez presedana.
Slična praksa viđena je kod Applea, nakon čega su dionice tvrtke porasle više od četiri posto u jednom danu. Trump i njegova obitelj tako su izravno profitirali od odluka koje donosi kao predsjednik.
Dok su mnogi od Trumpovih poslova možda teže shvatljivi prosječnoj osobi, ništa ne govori o sukobu interesa poput Trumpova prihvaćanja aviona koji mu je poklonila katarska vlada.
Raskošno uređen Boeing 747, koji dolazi iz flote katarske kraljevske obitelji, vrijedan je oko 400 milijuna dolara. Dar dolazi u trenutku kada američki Ustav, u tzv. klauzuli o darovima, izričito zabranjuje državnim dužnosnicima primanje darova od stranih vlada bez odobrenja Kongresa.
Trump je prije toga za glavnu državnu tužiteljicu izabrao Pam Bondi. Zanimljivo je da je Bondi prije toga radila kao lobistica za Katar, zarađujući 115.000 dolara mjesečno na toj funkciji.
U toj ulozi lobirala je u američkom Kongresu za katarske interese, a potom se našla u poziciji da odlučuje o (ne)prikladnosti katarskog dara Trumpu vrijednog čak 400 milijuna dolara.
Iako je Trump ranije govorio negativno o kriptovalutama te ih nazivao "prijevarom", kasnije je promijenio stav.
Trump je neposredno prije svog drugog mandata lansirao meme coin $TRUMP. Trumpov meme coin predstavlja savršen instrument za podmićivanje jer omogućava da bilo tko uloži velike svote novca kupnjom digitalnog tokena koji nema stvarnu vrijednost. Ovaj coin je po lansiranju dosegao tržišnu vrijednost od oko 15 milijardi dolara.
Prihvaćanje kriptovaluta i povezivanje s tom industrijom donijelo je Trumpu i njegovoj obitelji procijenjenih 1,3 milijarde dolara kroz bitcoin riznicu Trump Media & Technology Group, navodi The New Yorker.
Navodi se kako je pritom kroz projekte poput World Liberty Financial i Trump Media & Technology povezao političke resurse i investitore, što je dovelo do porasta vrijednosti njihovih tokena i fondova.
Sve navedeno tek je dio priče o Trumpovoj korupciji. Kritike se odnose i na činjenicu da je Melania Trump osobno dogovorila dokumentarni film o povratku u Bijelu kuću, za što je Amazon, koji ima ugovore s državom vrijedne milijarde, platio 40 milijuna dolara.
Trumpu se spočitava zarada ostvarena kroz društvenu mrežu Truth Social te komercijalizacija brenda prodajom parfema i suvenira.
Kathleen Clark, profesorica prava na Sveučilištu Washington u Saint Louisu, rekla je za Guardian da Trump radi toliko brzo da nadjačava sposobnost etičkih skupina i institucija da reagiraju.
"Ovo je krađa i uništenje. Ovo je pljačka Amerike", rekla je.