BIN LADENOVA teroristička organizacija al-Qaeda je najavila napad na Španjolsku u poruci koju je 18. listopada 2003. dostavila katarskoj satelitskoj televiziji Al-Jazeera. Tada je jasno rečeno da će Španjolska i druge zemlje postati metom masovnih napada kao način odmazde protiv svih saveznika koji sa SAD-om sudjeluju u invaziju na Irak, što arapski teroristički krugovi smatraju zločinačkim pothvatom.
Napadi na Španjolce od strane islamističkih krugova koji su u petak navečer preuzeli odgovornost za silovite udare na željezničke postaje ,koje su prošli četvrtak prouzročila smrt najmanje 200 ljudi i ranjavanje oko 1.500 građana, počeli su ranije.
Prvi Španjolac koji je poginuo u Iraku, kapetan Manuel Martin Oar (53), izgubio je život 19. kolovoza. Iduća je žrtva pala 9. listopada. Najteži udarac španjolske su snage pretrpjele 29. studenog kada je sedam obavještajaca ubijeno u zasjedi južno od Bagdada. Trinaest dana nakon ranjavanja, 4. veljače, život gubi šef odjela sigurnosti španjolske brigade u Iraku. Posljednji napad u kojem je ranjeno petero Španjolaca dogodio se 11. veljače.
Španjolci su umirali i izvan Iraka. U svibnju 2003. četvero ih je ubijeno u bombaškom atentatu u Casablanci, u Maroku. Do prošlotjednih atentata, španjolska je policija uhitila 63 navodnih simpatizera ili članova al Qaede ili njoj srodnih organizacija. Ta je operacija krenula nakon što je ustanovljeno da je mozak napada na SAD 2001., Mohammed Atta, imao bazu i u Španjolskoj i u njoj boravio od 7. do 19. srpnja 2001.
U svakom slučaju, španjolska je Nacionalna obavještajna središnjica (CIN) u četvrtak, sedam sati nakon atentata, bila u stanju kategorično tvrditi da je pokolj djelo islamista a ne ETA-e. Vlada se oglušila na to upozorenje i iz politikantskih je razloga, kako bi njene šanse na jučerašnjim izborima ostali visoki, nastavila neargumentirano kriviti ETA-u.
Drago Pilsel