Foto: Vojko Bašić/Cropix
"ZELENO gospodarstvo zahtijeva bolje i skuplje tehnologije i inovaciju, dakle veće investicije, više kreativnosti i više truda oko same promocije zelene ekonomije. Zato je nužan globalno obvezujući dokument koji nas sve tjera upravo na to, na više truda, kreativnosti i investicija", istaknuo je u govoru na konferenciji potpisnica Protokola iz Kyota u Dohi hrvatski ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović.
Ključno pitanje konferencije vrti se oko činjenice da prvo obvezujuće razdoblje Protokola iz Kyota završava 31. 12. ove godine i da je nužno aneksom odrediti kako će se ključne odredbe protokola nastaviti provoditi u godinama koje dolaze i biti obvezujuće za sve dok se paralelno odvijaju pregovori o pravno obvezujućem dokumentu koji će naslijediti Protokola iz Kyota.
Dio zemalja, uključujući i Republiku Hrvatsku, snažno se zalaže da se kao prijelazno razdoblje obvezujućim aneksom definira period od osam godina, do 2020. Ovaj period javnosti je kroz medije predstavljen i pod nazivom "drugo obvezujuće razdoblje", a dio zemalja zalaže se da on bude ograničen na pet godina počevši od 2013.
Hrvatski je stav da bi se višak emisija trebao moći prenijeti u sljedeće razdoblje i da bi se s njim trebalo moći trgovati. I sama RH vjerojatno će imati viškove, nažalost kao posljedicu značajno smanjene gospodarske aktivnosti. Hrvatska je kao mnoge zemlje svijeta, a posebice neke mediteranske zemlje, pod snažnim pritiskom osiguravanja gospodarskog rasta. Kako bi se pomirio gospodarski rast, a da pri tom emisije stakleničkih plinova ne probiju plafon, nužno je transformirati gospodarstvo tako da ide ruku pod ruku sa zaštitom okoliša, s održivim razvojem. "Jer to je bit našeg posla u zaštiti okoliša - poticati razvoj koji ide ruku pod ruku sa zaštitom okoliša. Osigurati održiv razvoj, očuvati prirodne resurse za buduće generacije. To od svih sudionika u procesu zahtijeva da uvodimo nove, zelene, energetski učinkovitije tehnologije", rekao je Zmajlović.
Kao 28. članica EU, Republika Hrvatska će od srpnja sljedeće godine ući u tzv. balon europske unije. EU obvezala se smanjiti emisije za 20% do 2020. Unutar Unije, ti se postoci različito kalkuliraju za pojedine zemlje, poštujući emisije u baznim godinama i princip solidarnosti po kojem se uzima u obzir da su članice različito razvijene te da se od nekih zbog nužnog gospodarskog rasta ne može očekivati smanjenje u tom postotku.