(prvi dio analize možete pročitati OVDJE)
Transportni sektor u EU zapošljava 10 milijuna ljudi, čini čak 5 posto BDP-a, a prema ocjeni Europske Komisije je neophodan stup u cjelini za industriju i poljoprivredu (odnosno oko 30 posto BDP-a). EU do 2020 očekuju udvostručenje ukupnog prometa među državama članicama. Isto tako, prema izračunima Europske komisije zemlje EU gube oko 1 posto BDP-a godišnje na troškove zagušenja i računa se da će se taj trošak povećati za 50 posto do 2050. godine. Stoga su krajem 2011. donijele novu strategiju (White Paper: "Roadmap to a Single European Transport Area - Towards a competitive and resourceefficient transport system") kojim se želi maknuti što više putničkog i teretnog prometa s cesta i prebaciti na druge oblike, poglavito željeznicu i pomorski transport, omogućiti jaču intermodalnost, a putnički promet u gradovima bolje organizirati masovnim oblicima transporta (prigradska željeznica) i postići što veću održivost transporta i povezanost Europe. U tom planu su posebno važne Trans-Europske Mreže za transport ili TEN-T.
Naglasci transportne strategije EU(2011):
1. Pokušava se smanjiti ovisnost transporta o nafti kao energentu u skladu s Lisabonskom strategijom za 2020. godinu,
2. Pokušavaju se smanjiti emisije CO2 i drugih stakleničkih plinova kako bi se očuvao okoliš,
3. Zagušenost na cestama i u zraku, kao i druga uska grla se trebaju riješiti efikasnijim i održivijim načinima prijevoza, poput masovnog prijevoza u gradovima, pomorskog i vodenog, odnosno željezničkog izvan gradova.
4. Efikasnije korištenje prometne infrastrukture kroz multimodalni način i informacijske tehnologije,
5. Cestovni transport tereta se i dalje smatra efikasnim do 300 kilometara, ali se flota cestovnih prijevoznika mora poboljšati s obzirom na efikasnost, održivost i utjecaj na okoliš,
6. Za veće distance se mora omogućiti špediterima i transporterima sigurni, nezagušeni, efikasni i s minimalnim utjecajem na okoliš koridori, s niskim operativnim i administrativnim troškovima,
7. Željeznička infrastruktura i kompozicije (sa tihim kočnicama i automatskim spojkama) moraju se još konkurentnijima i prihvatljivijima kao način prijevoza,
8. Što se tiče pomorskog transporta, treba veći broj i efikasnije luke prihvata putnika i tereta koje će omogućiti što manje kretanje preko teritorija Europe i time smanjiti zagušenje,
9. Očekuje se da pomorski i zračni transport budu još konkurentniji jer se bore na međunarodnom tržištu, a da željeznica (osobito brza željeznica) preuzme srednje pruge,
10. U gradovima se očekuje povećanje alternativnih rješenja za dostavna vozila, jačanje prigradske željeznice i drugih oblika javnog prijevoza na alternativni pogon, kao i bolju organizaciju individualnog prometa i dostave.
10 ciljeva prijevoza u EU za razdoblje 2030./2050.
1. Gradski prijevoz: prepoloviti konvencionalna vozila do 2030. i ukinuti ih do 2050.
2. 60 posto stakleničkih plinova u sektoru kopnenog prijevoza - 40 posto s niskim udjelom ugljika održivog goriva u zrakoplovstvu - 40 posto emisija do 2050. morem
3. Prijelaz 30 posto cestovnoga teretnog prijevoza na relacijama dužim od 300 km na druge načine prijevoza do 2030., a više od 50 posto do 2050.
4. Potpuno funkcionalna multimodalna TEN-T jezgrena mreža širom EU-a do 2030.
5. Utrostručiti duljinu brzih željezničkih mreža
6. Do 2050. spojiti sve zračne luke sa željezničkom mrežom i sve sustave željezničkog teretnog prometa sa sustavom unutarnjih plovnih putova
7. Inteligentni sustavi upravljanja: raspoređivanje SESAR do 2020., ERTMS, ITS
8. Do 2020. utvrditi okvir za europski multimodalni transport informacije, upravljanje i sustav plaćanja
9. Do 2050. gotovo nula smrtnih slučajeva u cestovnom prometu
10. Puna primjena principa "korisnik plaća" i "zagađivač plaća"
PanEU Koridori
EU je u trenutku proširivanja na srednju i istočnu Europu predvidio "povezivanje istoka i zapada, sjevera i juga Europe kroz tzv. PanEuropske koridore.
Koridor X (Beč - Solun) je vrlo važan koridor za Hrvatsku. On je svojevremeno smatran "političkim koridorom" s obzirom na to da je zbog ratnih operacija na području bivše Jugoslavije promet opao i taj se koridor zaobilazio. Navedeni je pravac od velikog značaja za cestovni promet, osobito u svjetlu snažnog rasta turskog gospodarstva unatoč globalnoj krizi, o čemu govori podatak da se godišnje iz Turske za Njemačku preveze 60 milijuna tona roba, dok se samo 1 posto tereta preveze željeznicom. Međutim, kako je prometovanje turskih kamiona Europom sve više limitirano, aktualizira se prijevoz kamiona željeznicom,u sklopu čega ovaj koridor postaje zanimljiv i kao željeznički koridor. On uključuje i dio željezničkog Koridora X., koji ide kroz Hrvatsku, u čemu i Hrvatske željeznice vide svoju veliku priliku.
Osim kopnenih Koridora V. i X., teritorijem Hrvatske prolazi i paneuropski Koridor VII. (Dunavski koridor) koji se kao plovidbeni put (kanal) Rajna - Majna - Dunav - Crno more ubraja među najveće europske prometne koridore. Vodena magistrala duga oko 3.500 km, od Roterdama do Suline na Crnom moru prolazi kroz deset država s oko 500 milijuna ljudi. Otvaranjem toga plovidbenog puta došlo je do značajnih strukturnih promjena na europskom prometnom tržištu, budući da je stvorena pretpostavka da velik dio prijevoza masovnih tereta prijeđe sa željezničkog i cestovnog na riječni i kanalski prijevoz.
TEN-T mreža
Na temelju strategije iz 2011. godine EU je identificirala uska grla prometa i ciljeva povezivanja cijele Europe kroz prioritetne projekte TEN-T mreže koji će pomoći ostvariti cilj transportne strategije 2011. Ukratko, osim 21 "morske autoceste" kroz Jadran i 18 Dunavski paneuropski koridor, niti jedna inicijativa u drugim modalitetima transporta još ne prolazi Hrvatskom i tek ih treba izraditi i "progurati" u Bruxellesu.
EU fondovi
Od EU fondova koji prate područje transporta postoji fond Marco Polo koji je u svojoj drugoj realizaciji i koji se fokusira na pomicanje tereta s cesta na željeznicu, pomorski ili riječni i druge načine prijevoza, a promiče i intermodalnost. U ovaj se projekt naravno mogu uključiti i naši privredni subjekti, ali moraju imati jednog partnera iz EU.