"Njihov jedini grijeh bio je što su se rodili, što su sanjali i živjeli kao ljudska bića": Nikada se ne ponovilo!

U POTOČANIMA je danas obilježena 17. godišnjica genocida u Srebrenici, u kojoj je upravo na današnji dan 1995. godine ubijeno više od osam tisuća ljudi, uglavnom muškaraca svih životnih dobi. Na komemoraciji i sahrani 520 identificiranih žrtvi genocida okupilo se više od 40 tisuća ljudi i državnih dužnosnika iz cijele regije, osim iz Srbije. Tuga i bol, složili su se svi prisutni, mogla se osjetiti na svakom koraku.

>Da se ne zaboravi

>Obama i Erdogan povodom godišnjice: SAD i Turska odbacuju svako negiranje genocida u Srebrenici!

>Strani mediji: Mladićeve riječi da je došlo vrijeme da se u Srebrenici osveti Turcima i danas vise u zraku kao otrovni plin

> Dobri ljudi u vremenima zla: Srećko Aćimović, pripadnik Vojske RS, odbio strijeljati 500 Srebreničana

> Tadić o Nikoliću: Bilo bi bolje da je posjetio Srebrenicu i Vukovar i izbacio velikosrpske ideje iz misli

Brojne delegacije i dužnosnici

U Potočarima se danas okupilo oko 40 tisuća ljudi. Majke, sestre i djeca u suzama su ispratili svoje najmilije. Počast srebreničkim žrtvama došli su odati ljudi iz brojnih gradova u BiH, ali i inozemstva. U Srebrenicu su stigli sudionici Marša mira (skupina od 10.000 tisuća ljudi koji su pješice krenuli prije tri dana iz mjesta Nezuk u blizini Tuzle), maratonci koji su trčali iz Vukovara te biciklisti i motoristi iz svih krajeva BiH.

Došli su i brojni dužnosnici i političari iz BiH, ali na zahtjev obitelji žrtava ove godine nisu održali političke govore. U Potočare je stigao i hrvatski premijer Zoran Milanović,  zamjenik premijera Republike Turske Bekir Bozdag s delegacijom, visoka delegacija Parlamenta Srbije, a kao i prethodnih godina, komemoraciji su prisustvovali mnogi veleposlanici i diplomati akreditirani u BiH.

Srebreničani se obrušili na delegacije, pale teške riječi

Oko tisuću Srebreničana, koji su se okupili ispred bivše Tvornice akumulatora, izviždali su pojedine domaće i strane delegate u trenutku dok su izlazili iz Spomen sobe u Potočari. Najviše gnjeva iskazano je prema američkom ambasadoru u Bosni i Hercegovini Patricku S. Moonu.
 

Srebreničani su nezadovoljni jer, kako kažu, međunarodna zajednica nije dopustila da se glasanje u Srebrenici na lokalnim izborima u listopadu ove godine provodi prema
popisu iz 1991. godine, kada su Srebrenicu uglavnom naseljavali Bošnjaci. Prije rata su, podsjetimo, od oko 37.000 stanovnika Srebrenice, 80 posto činili su Bošnjaci.
 
Također, Srebreničani su zviždali ministru vanjskih poslova BiH i predsjedniku Socijaldemokratske partije (SDP) Zlatku Lagumdžiji, predsjedavajućem Predsjedništva BiH Bakiru Izetbegoviću i hrvatskom članu Predsjedništva BiH Željku Komšiću. Upućivane su i ružne riječi, a reporteri javljaju da je situacija bila krajnje neugodna i na rubu incidenta. Strani novinari bili su šokirani.
 
Na meti kritika našao se i sam predsjednik Organizacijskog odbora i vršitelj dužnosti načelnika Srebrenice Ćamil Duraković, jer je, kako su kazali pojedini Srebreničani, dopustio posjetu Potočarima svim dužnosnicima koji su to željeli. Duraković je, navode reporteri, izrazio nezadovoljstvo ovakvim ponašanjem i ušao u verbalni duel s pojedinim nezadovoljnicima. Na početku obraćanja prisutnim u Potočarima rekao je da su ga čak gađali plastičnim bocama i istaknuo da "takve treba biti sramota".
 
Ovo je bio prvi put da su Srebreničani na ovakav način iskazali svoje nezadovoljstvo prema domaćim i stranim delegacijama. Kritika su bili pošteđeni jedino dužnosnici Republike Turske, koji su odlučno bili uz žrtve Srebrenice u svim prilikama.

"Danas smo ovdje jer vjerujemo u pravdu, uzdamo se u istinu i čekamo slobodu"

"Danas smo ovdje zato što vjerujemo u pravdu, uzdamo se u istinu i čekamo slobodu. Srebrenica je naša posljednja tvrđava, njihova posljednja tvrđava, mjesto s kojeg ne smijemo i nećemo otići. Želim vas zamoliti da ih nikada ne ostavite, da ne ostavite ni njihovu djecu. Mjera našeg poštovanja prema onima koje smo ukopali, onima koje ukopavamo ili ćemo ih tek ukopati nisu velike riječi koje ćemo izgovoriti, nego ono što činimo za njihovu djecu, siročad čiju sigurnu budućnost moramo osigurati. Naša nespremnost da se pobrinemo za njihovu djecu, za našu djecu, je nespremnost da se pobrinemo sami za sebe", rekao je na početku svog govora Duraković.

"Ostanite ovdje i budite s nama, zbog ovih koje ovdje počivaju, zbog onih koje još tražimo i ostanite ovdje zbog onih koji danas vjeruju da ove žrtve nisu vrijedne spomena i koji javno i svakodnevno vrijeđaju najsvetije što imamo, koji danas tvrde da lažemo kada govorimo o smrti svojih najmilijih i istinu o Srebrenici i genocidu", naglasio je.

Duraković je istaknuo da su žrtve srebreničkog genocida mrtve jer su ostavljene same.

"Mi se više ne uzdamo ni u koga, osim u sebe i svoju sposobnost da zaštitimo sami sebe. I kao građani ove zemlje uvijek smo plaćali previsoku cijenu kada smo se oslanjali na bilo koga osim na same sebe. Mi, građani BiH, ovdje na ovom svetom mjestu branimo svoje pravo na život, pravo da živimo u skladu sa vlastitim uvjerenjima i na način na koji su živjeli naši očevi i naši djedovi", kazao je Duraković.

Došao i glavni rabin sinagoge u New Yorku: Poznajem vašu bol, i sam sam preživio holokaust i cijela mi je obitelj ubijena u Auschwitzu 

Glavni rabin sinagoge u New Yorku Arthur Schneier došao je danas na obilježavanje godišnjice u Srebrenicu. Prisutnima je rekao da je "prešao Atlantik kako bi danas stao ovdje i solidarizirao se sa Srebrenčanima". 
 
"Ja tugujem s vama, čujem vaš krik i vašu bol. Želim da znate da niste sami. Najveću bol zbog genocida osjećaju porodice žrtava genocida. I sam poznajem bol koju osjećate jer sam preživio holokaust. Cijela moja obitelj je ubijena u logoru Auschwitz, a i vaši najmiliji su ubijeni zbog vjerske i etničke pripadnosti. To je bila njihova jedina krivica. Ali, kao netko tko je preživio holokaust nisam se okrenuo ni protiv Boga, niti protiv ljudi. Okrenuo sam se izgradnji mostova među ljudima kako bi uspostavili mir i pomirenje", rekao je.

"Brutalnost koja se ovdje dogodila nikada se ne smije zaboraviti. Svjedočenje preživjelih ne može se osporavati. Ovaj zločin je počinjen protiv više od 8.000 ljudskih bića. Zločin kojeg se danas sjećamo je bio zločin i protiv onih koji su danas ovdje s nama. Svi vi osjećate veliku bol danas i ovdje. Bio je to zločin protiv Europe, protiv vjere. Bio je to zločin protiv čovječnosti i protiv Boga. I danas mi kažemo: 'Nikada više”, istaknuo je Schneier.

Pozvao je sve da žive kao susjedi koji poštuju jedni druge i pod geslom: "Živimo i pustimo druge da žive”. 

Milanović: Ovo je mnogo tužnije nego sam mislio da će biti

Premijer Zoran Milanović nazočio je komemoraciji koja se održala u Potočarima u spomen na 17. obljetnicu genocida u Srebrenici.

"Ovo je uzvišeno i strašno tužno, puno tužnije nego sam mislio da će biti. Neshvatljivo je da se ovo dogodilo. Sad tek vidim što se moglo dogoditi kod Bihaća da je bilo manje sreće", rekao je Milanović dodavši kako vjeruje da će opet doći u Potočari.

Hrvatski premijer je odgovorio i na pitanje što misli da se u Srebrenici nije pojavio nitko iz srbijanske Vlade.

"Doći će oni, doći. Samo strpljivo", rekao je Milanović.

Novi početak ili povratak u bolnu prošlost?

Član Predsjedništva BiH, Željko Komšić kaže da je srebrenički genocid velika tragedija te ističe kako puno očekuje od narednih lokalnih izbora.

Činjenica da bosansko-hercegovačke stranke, kako kažu, koje imaju sjedište u Federaciji, po prvi puta stoje iza jednog kandidata u Srebrenici, može biti vrlo dobar i pozitivan znak promjene političkog Sarajeva prema Srebrenici. Možda je to neki novi početak i za ove napaćene ljude. Možda je to početak gradnje nekih novih odnosa i u samoj Srebrenici, koji će na kraju krajeva, dovesti do istine i pomirenja među ljudima jer drugačije neće moći", kaže Komšić. U Srebrenici je bio i predsjedavajući Vijeća ministara BiH, Vjekoslav Bevanda.

"Nemam što reći. Tuga i bol. Imam obavezu i dužnost da budem tu, ali sam jako, jako tužan", kratko je priznao Bevanda.

Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine, Živko Budimir, kaže da je dolazak u Potočare najmanje što može napraviti oni koji imaju javnu funkciju.

"Vrijeme je da krenemo jednim novim i drugačijim putem, nego što je to bilo do sada i da gradimo jednu zajednicu u kojoj će biti dovoljno tolerancije i razumijevanja, a na koncu i ljubavi, da se možemo međusobno podnositi i da na tim temeljima stvorimo budućnost našoj djeci, ali i cijeloj zajednici i ovoj državi. Bez toga, sumnjam da ćemo uspjeti riješiti probleme s kojima smo suočeni u proteklih 20 godina", ističe Budimir.

Predsjednik Vlade Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić smatra kako još treba poraditi na tome da se prevlada negiranje zločina.

"Ovo moramo nastojati prebroditi, ali također, ne smijemo dopustiti da padne u zaborav i treba se zaista obilježiti ovo kao uspomena na nešto što ne samo kod nas, nego se nigdje ne bi se trebalo dozvoliti", naglasio je Nikšić. Delegaciju Vlade Republike Srpske predvodio je zamjenik premijera Enes Suljkanović.

"Treba dati spomen svim žrtvama i mislim da je doista danas dobro što nema političkih govora jer se Srebrenica često previše zloupotrebljava u političke svrhe", poručio je Suljkanović.

Hoće li obitelji žrtava ikada dočekati pravdu?

Amnesty International pozvao je vlasti Bosne i Hercegovine da poduzmu hitne mjere kako bi se žrtvama zločina počinjenih tijekom rata od 1992. do 1995. godine u BiH te njihovim obiteljima osiguralo ostvarivanje prava na istinu, pravdu i reparaciju.

"Obitelji više od osam tisuća osoba ubijenih u srebreničkom genocidu još uvijek čekaju na pravdu i reparaciju, dok većina odgovornih za te zločine nije kažnjena. Mnogi navodni počinitelji još uvijek žive u istim zajednicama u kojima žive i njihove žrtve te obitelji žrtava. S obzirom da se ne provode učinkovite istrage, obitelji nestalih osoba ne uspijevaju dobiti informacije o sudbini svojih najmilijih", priopćio AI.

Događaji u Srebrenici smatraju se najvećim zvjerstvom u Europi od Drugog svjetskog rata te su priznati od strane Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju i Međunarodnog suda pravde kao čin genocida. Dok dio vlasti u Bosni i Hercegovini nastavlja sudjelovati u napadima na pravosudni sustav, sudbina između osam i deset tisuća prisilno nestalih osoba u Srebrenici i u drugim mjestima u BiH ostaje nepoznata, upozorava Amnesty.

Još uvijek se traga za 1.500 osoba

U Memorijalnom centru Potočari pokopano je 5.137 žrtava, a danas im se pridružilo još 520. Među njima su i: 15-godišnji dječaci Nijaz (Nusret) Hasanović, Suad (Suljo) Klempić, Emir (Ahmet) Mandžić, Adem (Fadil) Mekanić, Ahmed (Mesud) Pašić i Hajro (Rašid) Smajlović te tri žene. Najstarija među njima je Šaha Izmirlić koja je imala 94 godine, a najmlađa je djevojka Alija Hodžić koja je imala 24 godine kada je ubijena. Među ubijenima koji su danas pokopani nalaze se i tabuti u kojima su samo noge, ruke i još neki dijelovi tijela.

Obilježavanje godišnjice počelo je u 11 sati, a nešto iza podneva uslijedilo je klanjanje zajedničke dženaze. Vjerski obred predvodio je poglavar Islamske zajednice u BiH Mustafa efendija Cerić.

Do sada je DNK analizom preliminarno utvrđen identitet više od 6.700 ekshumiranih žrtava ubijenih u Srebrenici, a još uvijek se traga za 1.500 nestalih osoba. Vlada Federacije BiH donijela je Odluku kojom se 11. srpnja 2012. godine - Dan sjećanja na genocid u Srebrenici - proglašava Danom žalosti u Federaciji BiH.

Nekoliko sati nakon Komemoracije, Srebrenica je ponovno pusta. Kao i šesnaest puta do sada, Srebrenica će od večeras pa do narednog 11. srpnja biti "grad tuge i pustoši". Tek malobrojni srebrenički Bošnjaci, koji su odlučili tamo ostati i boriti se s bremenom prošlosti, svjedočit će toj gorkoj istini i sudbini s kojom se moraju pomiriti. Nikada se ne ponovilo!