Nataša Srdoč: Slučaj Hypo banke mogu riješiti samo strani stručnjaci



NERJEŠAVANJE kriminalnih radnji primanja mita, korumpirane privatizacije, pranja novca i porezne evazije hrvatskih političara i njihovih privatnih partnera kroz Hypo Alpe Adria banku tokom 20-tak godina ukazuje na potrebu za novi pristup u rješavanju ovog slučaja. S obzirom da hrvatske vlasti nisu pokazale liderstvo u otkrivanju puteva novca, neophodno je pozvati strane stručnjake, kako bi konačno zatvorili ovaj slučaj.

Trag novca vodi nas u Lihtenštajn. U vrijeme kada je Hypo Alpe Adria Group bila u procesu prodaje Bayerische Landesbank, banci sa sjedištem u Njemačkoj, većinsko vlasništvo njezine poslovnice Hypo Alpe Adria Bank Liechtenstein preuzela je tvrtka u vlasništvu Princa Michael von Liechtenstein-a u Kneževini Lihtenštajn. Na taj način su i računi hrvatskih političara i kriminalaca ostali sigurni, zaštićeni bankarskom tajnom koju je bankarstvo Lihtenštajna tada uživalo.

Odgovornost za rješavanje slučaja Hypo banke nije samo u rukama hrvatskog pravosuđa odnosno javnog tužitelja već i Ministarstva financija koje je dužno oduzeti novac koji je stečen nezakonitim bogaćenjem, kriminalnim radnjama korupcije i porezne evazije.

Predsjednik povjerenstva Parlamentarne komisije Koruške Rolf Holub izjavio je 2010. godine: "Hypo banka ima osam milijardi eura sumnjivih nenaplaćenih zajmova u 12 zemalja, od toga smo u Hrvatskoj otkrili više stotina milijuna eura". Komisija je također nastojala identificirati austrijske i hrvatske političare koji su sudjelovali u uvozu oružja u Hrvatsku i položili 2 milijarde Eura na tajnim računima u Austriji. Kupnje zemljišta u Istri čijom su se prenamjenom obogatili pojedinci bliski Hypo banci i okupljanje imovine nastale zloupotrebama u hrvatskoj privatizaciji pod Hypo consultants su slučajevi koji se trebaju također obuhvatiti istragom.

Stalno povjerenstvo za istraživanja američkog senata u Washington DC-u je u svom izvješću iz 2008. godine pod nazivom “Banke poreznih oaza i poštovanje odredbi američkog poreznog zakona”, prozvalo LGT Grupu u Lihtenštajnu koja uključuje LGT banku, LGT Treuhand i njihove podružnice koje su “u vlasništvu kraljevske obitelji Lihtenštajna koja od njih ima financijsku korist”.  Praksa LGT-a koja se u izvješću spominje uključuje, “preporučuje američkim klijentima da otvore račune na ime fondacija u Lihtenštajnu kako bi prikrili svoje vlasništvo; korištenje složene offshore strukture kako bi se vlasništvo imovine sakrilo na računima izvan Lihtenštajna, i osnivanje transfer korporacija kako bi se maskirali transferi imovine sa i prema računima u LGT-u.” U jednom od otkrivenih slučajeva, Princ Philipp von Liechtenstein osobno se susreo s američkim državljaninom kako bi ga naveo na transfer od $30 milijuna iz Bank of Bermuda u LGT.
 
Prema senatorskom izvješću, LGT je omogućio svojim klijentima ne samo da izbjegnu plaćanja američkih poreza već da izbjegnu vjerovnike i ignoriraju sudske naloge.

LGT grupa platila je Njemačkoj 50 milijuna eura kazne kako bi izbjegla daljnju istragu. Njemački građani, među kojima je i bivši direktor Njemačkih Pošta, platili su dospjele poreze u iznosu od 147 milijuna eura.

Prinz Michael von Liechtenstein, većinski vlasnik podružnice Hypo banke u Lihtenštajnu, bio je u dosegu hrvatskih vlasti, došavši u Zagreb 2009. godine kako bi održao predavanje o budućnosti financijske industrije, u organizaciji lokalne udruge vođene od strane Stjepana Bartulice, sadašnjeg savjetnika Predsjednika Josipovića i koji spominje Miroslava Žuzula kao referencu u svojem CV-u. Čini se da se Princ Michael osjeća dobrodošlim u mnogim zemljama Balkana u kojima je gostovao sa svojim F.A. Hayek institutom iz Beča a pod pokroviteljstvom Hypo Alpe Adria Banke i lokalnih političara.

Pritisci američkih i vlasti pojedinih europskih zemalja prisilili su kneževinu Lihtenštajn na suradnju i razmjenu informacija koja je rezultirala sa zadnjom izmjenom ugovora iz 2008. godine. Od 21.03.2012, Lihtenštajn je dužan predati podatke o građanima drugih zemalja koji imaju račune u bankama u Lihtenštajnu na upit stranih vlasti, s time da država koja traži informacije nije obavezna predočiti upit s konkretnim imenima.  Ova lista ima potencijal značajno smanjiti proračunski deficit, puno više nego takozvani Linićev stup srama.

Preporučila bih hrvatskom javnom tužitelju Bajiću i Ministru financija Liniću da počnu raditi svoj posao, odnosno da pozovemo nepristrane strane stručnjake. Vrijeme je da obustave lov na vještice i kažnjavanje onih koji istražuju korupciju. Primarni cilj je vratiti ukradena sredstva hrvatskim građanima i poreznim obveznicima. Sekundarno je kazniti počinitelje. Oči svijeta i hrvatskih građana uprte su u Vas.

Nataša Srdoč
Predsjednica
Adriatic institut za javnu politiku

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.