Mali će propadati, a veliki dodatno jačati: Nova bankarska pravila izazvat će kaos na istoku Europe

NOVA bankarska pravila, ispregovarana između EU-a i SAD unutar okvira takozvanog Basel III standarda, mogla bi imati opasne "neželjene posljedice" na ekonomije istočne Europe.

Naime, unutar Basel III okvira ispregovarano je banke u svojim središnjicama moraju imati veće kapitalne zalihe, da moraju osigurati veću likvidnost i da moraju smanjiti izdavanje rizičnih kredita. Mnogi analitičari smatraju kako će to najviše pogoditi zemlje istočne Europe, gdje su kompanije izuzetno ovisne o bankovnim pozajmicama, mnogo više nego u SAD-u ili na zapadu Europe.

Mali će propadati, a veliki će dodatno jačati

"Ja samo govorim u ime središnje i istočne Europe jer je to najdinamičnija regija EU-a. Moramo voditi računa o tome kakve će implikacije ove regulacije imati u toj regiji, jer je za Europu puno bolje da je to područje dobro financirano", kazao je Gernot Mittendorfer iz Erste Group Banka.

On je za EU Observer objasnio kako je financijsko tržište i dalje nepoznato područje za većinu zemalja ove regije, zbog čega su bankovni krediti i dalje glavni izvor financiranja malih i srednjih poduzeća u regiji. A prema novim regulama koje donosi Basel III, većina kredita namijenjenih takvim poduzećima bit će okarakterizirana kao rizična. Jednostavno rečeno, "mali" će propadati, a "veliki" će imati još jednostavniji pristup novcu zbog čega će i njihova pozicija dodatno ojačati na tržištu. Nešto s čim je Hrvatska i dosad imala problema, a sad bi situacija za male poduzetnike mogla postati još gora.

Banke bi se mogle povući iz ove regije

Mittendorfer tvrdi kako nema dvojbe da banke moraju povećati kapitalne zalihe, ali u pitanje dovodi potrebu da se novi standardi implementiraju na brzinu. "Ako to napravite prebrzo, banke bi mogle dobiti neželjen poticaj da smanje ili čak obustave kreditiranje na određenim područjima. Posebno bi problemi mogli doći do izražaja u zemljama gdje i same vlade imaju probleme sa posuđivanjem novca", kaže austrijski bankar.

Nema jasne vizije o reformi bankarskog sustava

Osim što će evidentno imati loš utjecaj na ekonomije istočne Europe, Basel III našao se na udaru kritika i zbog toga što ne pruža jasnu viziju i koncept o tome kako bi bankarski sektor trebao biti reformiran.

Njemački profesor ekonomije Martin Hellwig smatra kako su novi standardi, baš kao i oni prijašnji iz Basel II okvira, plod snažnog utjecaja lobista koji zakonodavce uvjeravaju da su njihove financijske operacije "previše sofisticirane" da bi ih oni mogli razumjeti. Nakon čega ovi potpišu sve što se pred njih stavi.

Bankari ne žele ništa mijenjati, jer im postojeći sustav omogućava da kriju rizike

Naravno, zakonodavci će i ovog puta imati priliku dizanjem ruku odlučiti hoće li regule iz Basel III okvira postati dio pravne stečevine EU-a. Prije nego stupe na snagu mora ih potvrditi Europski parlament.

Međutim, Hellwig upozorava kako "neki pregovarači ne žele ništa reformirati", jer banke vide kao "tvornice novce", bez obzira na rizike koje to nosi. "S druge strane, bankari nemaju potrebe za traženjem boljih modela jer im postojeći omogućavaju da prikriju rizike", upozorava Hellwig.

Nije dobro kako god se okrene


Baz obzira na to hoće li Basel III biti potvrđen ili ne, jasno je samo kako će cijenu, na ovaj ili onaj način, platiti istočna Europa. Ili će se zadržati postojeći sustav koji će bankarima omogućiti da i dalje rade što ih je volja, ili će te iste bankare nova pravila otjerati s ovih tržišta, što će rezultirati krahom malih i srednjih poduzetnika i vjerojatnim povećanjem kamata za kredite "običnih" građana.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.