Linić: Za pad industrijske proizvodnje krivi su HEP i naftne kompanije

ZA PAD industrijske proizvodnje za 9,4 posto u odnosu lanjski travanj ministar financija Slavko Linić okrivio je naftne kompanije i HEP koje uvoze umjesto da proizvode naftne derivate i električnu energiju, željezaru Sisak koja životari čekajući novog vlasnika i brodogradnju koja se mora restrukturirati. "Sve se to da promijeniti, taj mentalitet trebamo napustiti. Prema tome, trebamo se vratiti industriji, voditi bitku za industriju. Zato ovakva tragedija u prvom kvartalu pokazuje gdje su krivci. Krivci su u tvrtkama koje ne rade svoj posao", rekao je Linić.

Sve se manje proizvodi, sve više uvozi. U prvom ovogodišnjem kvartalu industrijska proizvodnja pala je za 7,1 posto u odnosu na prvo lanjsko tromjesečje, a u travnju za čak 9,4 posto, najviše u posljednje dvije i pol godine. "To je put k zatvaranju rafinerija. To nije politika ove Vlade, ali neće biti ni politika vlasnika naftne kompanije. Isto tako, HEP da je ulagao u akumulacijska jezera ne bi uvozio struju nego bi je proizvodio", rekao je Linić.

Problem Linić vidi i u brodogradnji i u Željezari Sisak, a uz povećanje proizvodnje nafte i plina, pokretanje investicija u HEP-u, restrukturiranju brodogradnje i pokretanje proizvodnje u sisačkoj željezari, rješenje nalazi u razvoju novog putničkog vlaka, što bi ga zajednički proizvodili Gredelj i Končar. "Toliko je jasnih odgovora. Samo to trebamo učiniti", izjavio je Linić.

Zbog pada industrijske proizvodnje padat će i BDP. "Evidentno da će to imati utjecaj na BDP u prvom kvartalu. Na nama je da probamo vidjeti što ćemo učiniti do kraja godine", kaže Linić.

Predstavljen program kreditiranja za poduzetnike u teškoćama


Za neisplatu plaća ponudio je i konkretno rješenje - kredite za tvrtke u poteškoćama. Osam milijardi kuna je osigurano, na poduzetnicima je samo da se prijave i zaduže. Crne statistike govore i o 83.000 radnika koji u svibnju nisu primili plaće, a dobar dio njih, priznao je Linić, zaposleno je u tvrtkama u vlasništvu države. "Nije problem doći do novaca. Znači, ako netko zaista ima radnike, proizvodi, daje usluge dužan je i pobrinuti se da dolaze do tih sredstava, da se osiguraju sredstva za plaće", smatra ministar financija.

Jedna od mogućnosti je i danas predstavljeni program kreditiranja za poduzetnike u teškoćama. U suradnji Vlade, HNB-a, HBOR-a i poslovnih banaka osigurano je ukupno osam milijardi kuna. Natječaj je za dva tjedna, rok otplate tri godine, poček godinu dana, a kamatu će odrediti poslovne banke, izvijestio je predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev. "Vjerujemo da će poslovne banke, kao što su sudjelovale u pregovorima i u kreiranju ovog programa, isto tako ići s razumnim stopama", rekao je Kovačev.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.