Foto: Guliver Image / Getty Image
Novi će im pravilnici ponovo otežati (a naravno i poskupjeti) poslovanje, te ih izložiti kaznama do 30.000 kuna, što najteže pada upravo malim firmama. No, krivac ovoga puta nije Vlada RH, niti resorno Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, već direktiva Europske komisije.
"Ni mi isprva nismo vjerovali da je tako, ali kad smo krenuli čitati europsku pravnu stečevinu i praksu europskog suda, vidjeli smo da Ministarstvo rada nije imalo široko polje djelovanja. Morali su nešto napraviti, a Ministarstvo je pokazalo razumijevanje prema situaciji, intenzivno se pregovaralo i razgovaralo o najboljoj soluciji. Nije im bilo lako, ali potrudili su se da pronađeno zajedničko rješenje", kaže za Index Boris Antunović iz firme Tehnoekspert, predsjednik Koordinacije tvrtki iz zaštite na radu koja djeluje pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP).
Ugrožavaju se radna mjesta
Najveći problem novog Pravilnika je, kako kaže Antunović, činjenica da poslodavci više ne mogu poslove zaštite na radu prepustiti profesionalcima, već moraju imati stručnjake za zaštitu na radu unutar svoje firme. Antunović se nada da će se to ipak promijeniti; iz ministarstva Miranda Mrsića obećano im je da će se u Pravilnik unijeti određene korekcije koje bi olakšale situaciju vlasnicima firmi, ali i sačuvala radna mjesta u tvrtkama specijaliziranim upravo za pružanje usluga zaštite na radu.
Takvih specijaliziranih firmi u Hrvatskoj ima više od stotinu, a sada im, ukoliko odredbe novog Pravilnika ostanu nepromijenjene, de facto prijeti gašenje. Naime, Pravilnikom je propisano da vanjskog stručnjaka zaštite na radu poslodavci mogu angažirati samo u prijelaznom tromjesečnom razdoblju, i to u slučaju smrti ili otkaza radnika koji je u njihovoj firmi bio zadužen za to područje.
"Očekujemo da će uskoro doći korekcije Pravilnika. Imali smo dobru suradnju, sjeli su za stol predstavnici Ministarstva, poslodavaca, sindikata i svi zajedno smo na pragu rješenja koje bi bilo manje striktno od postojećeg Pravilnika", kaže Antunović.
Ista pravila i za gradilište i za ured
Do sada su manje firme i firme koje se ne bave rizičnim zanimanjima, objašnjava Antunović, poslove zaštite na radu mogle outsourcati tvrtkama koje su za to specijalizirane. Novi pravilnik ne predviđa takvu mogućnost i, što je još apsurdnije, ne povlači gotovo nikakvu razliku između gradilišta na kojem radi 50 ljudi i npr. IT firme koja zapošljava isti broj radnika.
"Ispada da bi svaka firma morala imati stručnjaka zaštite na radu. S tim da je poslodavcima ostavljena mogućnost da te poslove dodjele čovjeku iz svoje firme, odnosno da ne moraju zapošljavati novog, već dokvalificirati postojećeg radnika", kaže Antunović, te objašnjava da to u mnogim slučajevima znači slanje radnika na stručno osposobljavanje u Ministarstvo rada. I to ne samo jednog; što je firma veća, mora imati više stručnjaka za zaštitu na radu.
Ne odgovara to ni samim radnicima na koje bi poslovi zaštite na radu bili delegirani. Oni, naime, u tom slučaju postaju djelomično odgovorni za propuste u sferi zaštite na radu, pa ih je moguće kazniti globom u iznosu do sedam tisuća kuna. Istovremeno, poslodavcima koji se ne usklade s odredbama novog Pravilnika, pa ne zaposle ili osposobe odgovarajući broj stručnjaka zaštite na radu, prema Zakonu o zaštiti na radu (koji je tijekom 2014. godine čak triput promijenjen) prijeti kazna od 30.000 kuna.
Ministarstvo rada: Nova pravila do kraja tjedna
Iz Ministarstva rada, međutim, poručuju da nema razloga za brigu. Do kraja tjedna će u Narodnim novinama, kako nam je rečeno iz Mrsićeva ministarstva, biti objavljene izmjene pravilnika koje bi manjim firmama (do 49 zaposlenih) trebale omogućiti da poslove zaštite na radu ipak outsourcaju specijaliziranim tvrtkama.
"Kako bi se dodatno olakšalo obavljanje poslova zaptite na radu poslodavcima koji zapošljavaju do 49 radnika, izmjenama Pravilnika uveden je dodatni kriterij sukladno kojem će ti poslodavci, smjeti ugovarati obavljanje tih poslova s ovlaštenim osobama ako nemaju zaposlenu osobu koja ispunjava uvjete da obavlja te poslove, čime je značajno olakšan položaj malih poslodavaca", tvrde iz Ministarstva, te objašnjavaju o kakvim se kriterijima radi:
"Jedan od kriterija je da je poslodavac odnosno njegov ovlaštenik stekao potrebna znanja iz zaštite na radu tijekom redovnog školovanja. U slučaju da poslodavac do uključivo 49 radnika nema zaposlenika koji je stekao potrebna znanja tijekom svog školovanja može uputiti svog radnika s najmanje srednjom stručnom spremom na polaganje općeg dijela stručnog ispita pri Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava i time ispuniti obvezu. Ukoliko poslodavac, obzirom na strukturu stručne spreme svojih radnika, nije u mogućnosti ispuniti kriterije ugovorit će obavljanje tih poslova s ovlaštenom vanjskom osobom. Upravo u odnosu na navedeni problem, sa socijalnim partnerima je postignut dogovor o navedenoj promjeni Pravilnika, te su i poslodavci na promjene Pravilnika, koje će biti objavljene u NN do kraja tjedna, dali svoju suglasnost".
U odgovoru kojeg smo dobili od Ministarstva rada također se objašnjava da je uvođenje novog Pravilnika u skladu s europskom praksom. Cilj je bio, kako kažu, povećati sigurnost na radnom mjestu, ali i rasteretiti poslodavca.
"Naime, opće je poznato da poslodavac odnosno njegovo stručno osoblje najbolje poznaje vlastite procese rada pa tako i rizike po sigurnost i zdravlje radnika koji proizlaze iz tih procesa rada. Na taj način osiguran je kontinuirani nadzor nad provedbom zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, te su omogućene brze reakcije u smislu poduzimanja određenih korektivnih mjera odnosno otklanjanja nedostataka koji bi mogli ugroziti sigurnost i zdravlje radnika. Naime, činjenica je da je prvenstvena intencija Zakona o zaštiti na radu, kao i svih njegovih provedbenih propisa, smanjiti troškove poslovanja poslodavcima u odnosu na obavljanje poslova zaštite na radu, a koji bi mogli nastati zbog ugovaranja tih poslova s vanjskim ovlaštenim osobama, uz osiguravanje kvalitetne zaštite na radu", tvrde iz Ministarstva rada.