Foto: Facebook
ZAHVALJUJUĆI curenju informacija i izostanku transparentnosti Transatlantski sporazum o trgovini i investicijama (Transatlantic Trade and Investment Partnership, TTIP) već mjesecima izaziva preventivnu kritiku javnosti i zastupnika u Europskom parlamentu.
U borbu protiv TTIP-a sada su se uključili i Hrvati. Pokrenuta je Facebook stranica "Zaustavimo TTIP", na kojoj je moguće potpisati peticiju protiv ovog kontroverznog zakonskog prijedloga.
Europska komisija navija za TTIP
Prije listopada ove godine, većina dostupnih informacija o TTIP-u do javnosti je stizala putem zviždača, među kojima su Wikileaks, ali i takve organizacije kakva je Electronic Frontier Foundation (EFF) koji brine o slobodi interneta.
Političari koji su upoznati sa sadržajem ili vode pregovore, ističu kako je njihova tajnovitost uvriježena praksa, što potkrepljuju tvrdnjom da bi objavljivanje sadržaja razgovora i popratnih dokumenata utjecalo na pregovore te ih učinilo težima za sve umiješane stranke.
Velika većina europskih zastupnika, nevladinih udruga i aktivističkih organizacija odbacuje takav stav i traži da se o "zatvorenim pregovorima koji privilegiraju korporativne lobije" povede otvorena rasprava u američkom Kongresu, europskom i nacionalnim parlamentima. Prema njima, najzainteresiranija stranka su građani SAD-a i EU, i kao takvi moraju sudjelovati u pregovorima. Riječ je dakle o situaciji koja donekle odgovara onoj u Hrvatskoj, barem kada govorimo o monetizaciji autocesta.
Između ostalog, u TTIP je ponovno umotana ACTA
EFF TTIP uspoređuje sa zloglasnim Trgovinskim sporazumom protiv krivotvorenja (ACTA) kojeg je 4. srpnja 2012. Europski parlament odbacio uz lavinu negodovanja. Prema većini organizacija koje traže potpunu transparentnost pregovora, TTIP je još jedan u nizu pokušaj da se kontroverzne stavke iz ACTE proguraju u novom paketu.
Pritisak u traženju transparentnosti oko pregovora je kulminirao 9. listopada ove godina kad je Europska komisija odgovorila na zahtjev europske pučke pravobraniteljice Emily O'Reilly i skinula oznaku tajnosti sa ključnog dokumenta u kojem se nalaze smjernice (mandat) za pregovore.
Iako su zastupnici i EK pozdravili objavljivanje dokumenta, Komisija je ranije u rujnu odbacila građansku inicijativu prema kojoj bi se o TTIP-u morala provesti široka javna i parlamentarna rasprava.
Zahvaljujući tajnovitosti TTIP izaziva različite interpretacije. Tako se nagađa da će sporazum dovesti do "utrke prema dnu" u kojoj će najviše dobiti korporacije a izgubiti obični građani, no postoje i puno konkretnije i realne prijetnje koje su u javnoj sferi završile zahvaljujući zviždačima. Primjerice, nedavno je objavljen dio sporazuma prema kojem su predmet pregovora i nacionalna zakonodavstva, odnosno mogućnost korporativnih subjekata da gubitke nastale zbog "neusklađenih zakona" naplate od države.
Europljani se s pravom pribojavaju i da će sporazum, ukoliko bude utemeljen na najnižim a ne najvišim standardima, EU otvoriti proizvodima i uslugama koje su u pravilu puno liberalnije, odnosno lošije kontrolirane i regulirane u Americi nego što je to slučaj na starom kontinentu.
Većina zemalja EU budnim okom pazi na tijek događaja, a zreloj demokratskoj većini koja je zastupljena unutar i izvan Europskog parlamenta ovih se dana priključila i Hrvatska koja ima vlastitu Facebook stranicu na kojoj možete pratiti odmjeravanje korporativnih lobija i javnosti u realnom vremenu i tako utjecati na konačan ishod ili zaustavljanje transatlantskih pregovora.
Dosta je šutnje!
Facebook profil hrvatske inicijative za zaustavljanje TTIP-a koja je proizašla iz rada nekolicine članova Radničke fronte i koja je otvorena svim zainteresiranima donosi čitav niz detalja o sporazumu za kojeg kažu da kao cilj ima "ukloniti regulatorne barijere profitu multinacionalnih kompanija s obje strane Atlantika."
Autori stranice ističu sljedeće "klasične barijere" koje su "meta sporazuma":
- radnička prava poput kolektivnog pregovaranja
- regulative o zaštiti okoliša poput zabrane korištenja hidrauličnog razbijanja ili restrikcija pri upotrebi otrovnih spojeva
- regulative vezane uz sigurnost hrane poput restrikcija za GMO proizvode ili hormonski tretirane govedine
Osnivači uz to pišu da je jedan od "ključnih ciljeva sporazuma dodatno otvaranje novih tržišta unutar zemalja potpisnica, odnosno daljnja privatizacija javnih dobara i usluga, poput zdravstva i školstva."
Inicijativa navodi i glavne mehanizme korporativnog utjecaja:
"Glavni mehanizam pomoću kojega bi korporacije vršile utjecaj na države potpisnice sporazuma odnosno njihove građane jesu ad hoc uspostavljeni sudovi za arbitražu između investitora i država (ISDS).
Iako se sudstva s obje strane Atlantika smatraju neovisnima, krupni kapital kao i velike odvjetničke tvrtke preferiraju da se o sporovima odlučuje na malim, tajnim, specijaliziranim "offshore" sudovima.
Već postojeći primjeri tužbi korporacija protiv država kroz ISDS sudske procese slikovito prikazuju kako je planirano da glavni mehanizam TTIP-a djeluje.
Navest ćemo samo tri:
- Slovačka 2007. godine odlučuje zaustaviti privatizaciju zdravstvenog sektora, zbog čega osiguravajuće društvo Achmea (Eureko) tuži Slovačku i dobiva 29.5 milijuna eura odštete, što je iznos jednogodišnjeg slovačkog proračunskog izdvajanja za zdravstvo (ista kompanija tuži i Poljsku 2009. i dobiva 1.85 milijardi eura odštete)
- Argentina, kao odgovor na financijsku krizu, 2001. zamrzava cijene struje i vode te devalvira valutu. Kao odgovor dobiva više od 40 tužbi internacionalnih korporacija te je osuđena, u slučajevima završenima do 2008., na isplatu ukupno 1.15 milijardi dolara odštete
- naftna i plinska kompanija Lone Pine tuži 2013. Kanadu za 250 milijuna dolara zbog zakonskog moratorija na devastirajuću metodu vađenja nafte i plina po okoliš – hidrauličnog razbijanja (fracking)," pišu inicijatori.
Ukoliko i sami želite izraziti zabrinutost zbog Transatlantskog sporazuma o trgovini i investicijama, inicijativu za njegovo zaustavljanje možete potpisati ovdje.