Foto: Index (Arhiva)
SAVJET Europske komisije o uspostavi gospodarskih pojasa na Sredozemlju čula je i Hrvatska. Bruxelles procjenjuje da bi na tome godišnje zaradili gotovo 135 milijuna eura. Ipak, nakon odustajanja od ZERP-a pod pritiskom susjeda, o sudbini pojasa zasad je više skeptika nego optimista.
"Razlika je samo u tome što kod zemlje koja je članica Europske unije višak ulova ribe raspodjeljuje Europska komisija, a ne sama zemlja. Ali na Hrvatskoj je da odredi što je to višak ulova i što je to ekološki dopustiva masa ulova u našem gospodarskom pojasu. To se na kraju prepušta susjedima, preko Europske komisije i uz naknadu", pojašnjava Tadić.
"Odustajanjem od ZERP-a u vjetar smo bacili oko milijardu i pol eura"
Izračunao je da smo odustajanjem od ZERP-a u vjetar bacili oko milijardu i pol eura. Ekološka cijena još je i veća i možda nenadoknadiva, upozorava Vjeran Piršić iz Eko Kvarnera, strahujući da na tragu zaštite od stranih flota prijedlog Komisije za naš dio Jadrana možda stiže prekasno.
"Bio bi bizaran da nije smiješan jer se zapravo Hrvatskoj sada omogućava ono što se bilo uporno onemogućavalo samo zbog parcijalnih interesa talijanskih ribara. A sada, ako dođe do ovoga, moguće je da s jedne strane bude prekasno, a s druge strane je moguće da talijanski ribari imaju pravo i dalje 'haračiti' u našem ZERP-u", kaže Piršić.
Predsjednik Ceha istarskih ribara Danilo Latin podsjeća i na eksploataciju nafte i plina u sjevernom Jadranu, smatrajući da bi proglašenje pojasa imalo velik značaj na cijelo hrvatsko gospodarstvo. Pamteći famozni "junction" i spor oko slovenskog pristupa međunarodnim vodama, Latin misli da je iluzorno očekivati dogovor s Italijom bez Komisije kao arbitra.
"Sabor ne smije propustiti ovu priliku"
"Europska unija je bacila kamen i sakrila ruku i postavila jedan cilj, a to je odgovorno upravljanje bio resursima, ali prepušta dvjema stranama kod kojih ne postoje ekonomski razlozi za dogovor. Bi li Hrvatska prihvatila jedan dogovor gdje bi snosila štetu od 100 i neki milijun eura godišnje?", naglašava Latin.
Tadić nimalo ne dvoji da Sabor ovu priliku ne smije propustiti. "Na prijedlog Vlade i mene jako zanima kako će hrvatska vlada, koja inače poslušno provodi svaku preporuku Bruxellesa, postupiti sada prema ovoj preporuci, hoće li i ovu preporuku o aktiviranju ZERP-a provesti ili će naći nekakve potpuno 'bedaste' razloge da to ne učini jer je to, za Boga miloga, u hrvatskom interesu", kazao je Tadić.
Stavljanje sada nezaštićenog dijela Sredozemlja pod jurisdikciju članica Unije jamčilo bi provedbu propisa o ribarstvu, okolišu i prometu, a time i veću razinu zaštite, zaključuje Komisija.