Dodik objasnio zašto je stvorena RS: "Srbi su se branili od novog genocida u sukobu koji im je nametnut"

PREDSJEDNIK Republike Srpske Milorad Dodik jučer je u Beogradu kazao da Srbi svoj nacionalni interes trebaju afirmirati kroz dvije srpske države - Srbiju i Republiku Srpsku.

Time je još jednom, na obilježavanju 70. godišnjice Bitke na Kozari, Republiku Srpsku nazvao državom, iako je ona samo jedan od dva entiteta u državi koja se zove Bosna i Hercegovina.  "Jasno želimo reći da neskriveno možemo afirmirati nacionalni interes u naše dvije države - Srbiji i Republici Srpskoj", rekao je Dodik. dodao je da je RS garancija opstanka Srba zapadno od Drine. "RS je obavezna sačuvati sjećanje na sva stradanja srpskog naroda kroz povijest Srba i više od tisuću godina postojanja na našim prostorima, sa jasnim opredjeljenjem da svaki zločin pamtimo i nikada niti jedan ne zaboravimo", kazao je Dodik.

"Srbi su se branili od novog genocida"

Ukazao je na veliki doprinos srpskog naroda u borbi protiv fašizma, nacizma i ustaštva u Drugom svjetskom ratu te tvrdi kako je zbog toga srpski narod najviše stradao od svih naroda na ovim prostorima, pišu Nezavisne novina. "Borili smo se i za one koji su nam nakon samo nekoliko desetljeća okrenuli leđa i radili zločine nad nama", rekao je Dodik. Objasnio je da su Srbi, zato što nisu željeli postati obespravljena manjina, stvorili Republiku Srpsku, a na tu odluku je snažno utjecao genocid nad njima u 2. svjetskom ratu.

"Srbi su se branili od novog genocida, branili su kuće i imanja od sukoba koji im je nametnut. Branili su pravo da samostalno odlučuju o svojoj sudbini", kazao je Dodik te dodao da su Kozara i Jasenovac simbol stradanja srpskog naroda i njegovog otpora protiv okupatora i fašizma. Smatra da treba učiniti sve da se spriječi revizija "istine o 2. svjetskom ratu", u kojoj se "uloga Srba u borbi protiv fašizma minimizira, a doprinos drugih naroda glorificira".

Ustanci protiv fašizma su dizani "tamo gdje su živjeli Srbi, a ne u Sarajevu"
Podsjetio je da su ustanci protiv fašizma dizani "tamo gdje su živjeli Srbi, a ne u Sarajevu" te pokušao pojačati tu tezu činjenicom da u BiH nema niti jednog mjesta "izvan RS gdje se obilježava neki datum ili dan posvećen Narodnooslobodilačkoj borbi, nego samo 9. svibanj - Dan pobjede". Tvrdi da Srbi u BiH 1992. godine nisu dozvolili da ostanu zarobljeni u državi nastaloj secesijom, a koju nisu podržavali.