Čeka se još samo Obamina naredba: SAD, Velika Britanija i Francuska spremne za napad na Siriju

Foto: Guliver image/Getty images

CARLA DEL PONTE, kao članica UN-ove komisije koja istražuje što se događa u Siriji izjavila je za švicarsku televiziju kako postoji "čvrsta sumnja da su pobunjenici koristili nervni plin, ali još nema dokaza za to".

Del Ponte je to kazala švicarskoj televiziji u ponedjeljak. "Potrebno je sve još dublje istražiti. Zasad samo sumnjamo da su pobunjenici bili ti koji su koristili kemijsko oružje", dodala je.

Kazala je također, kako još nema neoborivih dokaza da se u napadu koristio plin sarin, no prema izjavama žrtava, liječnika i bolničara čini se da je gotovo sigurno da je upravo taj plin usmrtio velik broj civila.

"Mi nemamo mehanizme da izvršimo takve napade. Naša borba je borba za demkraciju. Mi želimo izgraditi slobodnu demokratsku državu koja će funkcionirati po svim pravilima, a upotreba kemijskog i biološkog oružja ne spada u to.", izjavio je glasnogovornik pobunjenika.

Sjeverna Koreja poslala oružje i gas maske Siriji?

Kako je prenio AFP, početkom travnja Turci su zaustavili brod pod libijskom zastavom koji je krenuo iz Sjeverne Koreje i bio pun oružja te gas maski, za koje se vjeruje da su bili namijenjeni Assadovim vojnicima. Objavio je to jedan japanski dnevni list pozivajući se na neimenovani izvor povezan s američkom vojskom, japanskim i južnokorejskim tajnim službama.

Amerikanci vjeruju kako je teret trebao biti iskrcan u Turskoj te kopnenim putem biti prevezen u Siriju. Turci su uhitili kapetana koji je priznao da su teret ukrcali u Sjevernoj Koreji i da je bio namijenjen Siriji.

Prije dva dana i njemački Focus objavio je kako sve više dokaza upućuje na to da je Assadov režim upotrijebio nervni plin nad civilima. Prema Focusu, izraelska tajna služba može povezati napad plinom s Basharom al-Assadom. "Prema izvještajima Izraelaca, upravo Assad je odgovoran za taj napad", piše Focus dodajući kako su izraelski agenti presreli komunikaciju između sirijskih vojnika tijekom napada. Bivši Mosadov agent rekao je Focusu da analize jasno pokazuju da su zločin počinile Assadove snage.

Kerry: Ne isključujemo mogućnost napada na Siriju

Američki državni tajnik rekao je kako je Amerika uvrijeđena ne samo kukavičkim zločinom nego i pokušajem da se sakriju dokazi...

Američki državni tajnik John Kerry osudio je neospornu uporabu kemijskog oružja od strane sirijske vlade. "Sve upućuje na to da je u Siriji korišteno kemijsko oružje iako vlasti to niječu i uništavaju dokaze", poručio je Kerry i upozorio kako SAD i saveznici ne isključuju mogućnost vojnog napada na Siriju...

"Imamo dodatne informacije o napadu, zajedno s partnerima ih proučavamo i u narednim danima ćemo ih predstaviti javnosti. Uvrijeđen je naš osjećaj osnovne humanosti i to ne samo ovim kukavičkim zločinom nego i pokušajem da se sakriju dokazi", rekao je Kerry.

UN-ovi inspektori započinju drugi dan istrage u predgrađu Damaska kako bi utvrdili je li u napadima u Siriji korišteno kemijsko oružje. Jučer ih je u prvom pokušaju zaustavila snajperska paljba, ali su ipak uspjeli razgovarati sa nekoliko žrtava.

"Intervencija SAD-a u Siriji vrlo je izvjesna: Pripreme su kao i prije Iraka"

"Izjave koje se mogu čuti iz Washingtona, Pariza i Londona sugeriraju da se radi o medijskim pripremama baš poput onih prije nego je Zapad zbog također nejasnih optužbi napao Irak", izjavio je za ruske RIA Novosti Alexei Puškov, ruski dužnosnik, koji vjeruje kako su pripreme za napad već u tijeku "jer niti jedna druga presuda za Assada, osim da je kriv, neće zadovoljiti Zapad".

Obamu je usporedio s Bushem, a Siriju s Irakom. "Assada su proglasili krivim i prije početka istrage", dodao je Pushkov koji je uvjeren kako je vojna intervencija u Siriji "vrlo izvjesna".

I Velika Britanija spremna za rat

Situacija u Siriji natjerala je britanskog premijera Davida Camerona da skrati svoj godišnji odmor, dojuri u London i hitno sazove sastanak sa svojim ministrima. Za četvrtak je najavljena izvanredna sjednica Britanskog parlamenta, nakon čega će se znati hoće li Britanija napasti Siriju. Bivši premijer Tony Blair smatra da bi ga trebalo izvesti, a da su na to spremni, potvrdio je za BBC američki ministar obrane Chuck Hagel.

"Na temelju informacija koje imamo, razmotrit ćemo treba li, kada i kako kretati u napad. No u svakom trenutku smo spremni", izjavio je Hagel.

"Nismo upotrijebili kemijsko oružje. No u slučaju napada, nećemo sjediti skrštenih ruku", poručio je sirijski ministar vanjskih poslova Walid Muallem, negirajući prozivke da njihovi pristaše ometaju rad UN-ovih istražitelja, koji u Damasku traže dokaze o tome tko je prošli tjedan bacio bojni otrov i pobio više stotina civila. Nekadašnja glavna haška tužiteljica Carla Del Ponte, koja je u timu UN-ovih istražitelja, za švicarsku televiziju je izjavila kako postoji čvrsta sumnja da su pobunjenici koristili kemijsko oružje, a ne režim Bashara al-Assada. No dokaze za to još nemaju. Istražitelji vjeruju da je na temelju izjava koje su dobili od žrtava i liječnika, u napadu korišten plin sarin.

Hollande: Kaznit ćemo napade u Siriji

Francuski predsjednik Francois Hollande izjavio je danas da je Francuska spremna "kazniti odurni napad kemijskim oružjem u Siriji te kako će tamošnje vlasti povećati vojnu pomoć sirijskoj opoziciji.

SAD od Grčke traže dozvolu za korištenje mora, zračnog prostora i vojne baze

Grčki mediji prenose kako američke vlasti zahtijevaju od grčkog Ministarstva obrane dozvolu za korištenje mora, zračnog prostora i vojne baze u Grčkoj, u slučaju vojne intervencije na Siriju. Grčke vlasti su odgovorile da su spremni ispuniti sve svoje obaveze u skladu s transatlantskim sporazumima, ali da neće aktivno sudjelovati u vojnim operacijama.

U novinama "Kathimerini" navodi se da grčke vlasti vide priliku da u problemima na Bliskom istoku unaprijede geostratešku ulogu Grčke.

U tekstu objavljenom u "Kathimerini" navodi se da Grčka mora biti "pouzdan partner" arapskih zemalja kako bi osnažila svoju ulogu te da je posjeta grčkog ministra vanjskih poslova Venizelosa Egiptu jako važna.

"Posljednji događaji na Bliskom istoku u jednu ruku jesu prilika za Grčku za jačanje njene uloge u regiji. Ali, isto tako, postoji bojazan da bi vojna intervencija mogla prerasti u nešto više. Grčke vlasti moraju balansirati", navodi se u tekstu.