Foto: Hina
PRVI hrvatski ministar unutarnjih poslova, 94-godišnji Josip Boljkovac, danas je na zagrebačkom Županijskom sudu nepravomoćno oslobođen optužbi da je u svibnju 1945. kao šef karlovačkog Odjeljenja za zaštitu naroda (OZNA) naredio uhićenja i likvidaciju 21 civila s područja Duge Rese.
I dok je optužba tvrdila da je tijekom tromjesečnog suđenja neupitno dokazala kako je Boljkovac naredio odvođenje i ubojstvo civila, njegova obrana je u završnoj riječi prije dva dana ustvrdila da niti jedan dokaz Boljkovca ne povezuje s partizanskim zločinom "koji se objektivno dogodio".
Zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo Boljkovca je teretilo da je od 7. svibnja do sredine lipnja 1945., protivno propisima međunarodnoga ratnog prava, zapovjedio uhićenje i dovođenje u zatvor većeg broja civila s područja Duge Rese i okolnih mjesta pod optužbom da su surađivali s ustaškim vlastima. Nakon podizanja optužnice u rujnu prošle godine Boljkovac je isticao da se njegovim slučajem skreće pozornost s dnevne politike, a ponovio je i kako nema pojma o zločinima jer karlovačka Ozna nije bila mjerodavna za ta pitanja, nego su o likvidacijama odlučivala okružna tijela.
U Hrvatskoj je zbog partizanskih zločina prijavljeno 30-ak osoba, no kako je većina osumnjičenika umrla ili je nedostupna, postupci su u najvećem broju slučajeva odbijeni, prekinuti ili su u mirovanju.
Tužiteljstvo će se žaliti na oslobađajuću presudu
Josip Boljkovac nepravomoćno je oslobođen na zagrebačkom Županijskom sudu optužbe za ratni zločin nakon Drugog svjetskog rata u Dugoj Resi. Dok tužiteljstvo najavljuje žalbu, obrana zadovoljna presudom poručuje, do procesa nikad nije ni trebalo doći.
Prvi hrvatski ministar policije, 94-godišnji Boljkovac nije bio na objavi presude kojom je oslobođen krivnje da je kao šef karlovačke OZNA-e naredio uhićenja i likvidacije 21-og civila u Dugoj Resi u svibnju i lipnju 1945. Nesporno je da se ratni zločin dogodio, no radilo se o djelovanju sustava, a ne pojedinca kako navodi optužba, rekao je u obrazloženju sudac Tomislav Juriša. Likvidacija žrtava bila je, dodaje, politička odluka koju je provela OZNA-e odnosno KNOJ, a na Boljkovca kao nalogodavca ne ukazuje nijedan dokument, niti svjedok.
''Vijeće mora reći da i sada postoji stupanj sumnje da je naredbu četi KNOJ-a dao Josip Boljkovac. Međutim, taj je stupanj sumnje je moguće bio dostatan za podizanje optužnice. Ali sasvim sigurno ne za nedvojbeno utvrđenje da je taj zločin počinio, a što je zakonski preduvjet da bi bio proglašen krivim. Boljkovca ovdje nema, ali činjenica je da je on prvi i posljednji, vjerojatno posljednji pripadnik partizanskog pokreta koji je procesuiran zbog počinjenja kaznenog djela ratnog zločina. Upravo s obzirom na tu činjenicu, vijeće je imalo vrlo težak zadatak ne upasti u zamku društvene atmosfere i ograničiti se na konkretni kazneni postupak koji je određen konkretnim optuženjem'', rekao je sudac Juriša.
Dodao je da su žrtve zločina bili poznatiji građani i gospodarstvenici Duge Rese koji nisu pripadali ni ustaškoj, domobranskoj ili drugoj vojsci ni vlasti. Ovaj zločin u određenoj mjeri kompromitirao je partizansku borbu koja je bila antifašistička te ukazao na njenu mračnu ideološku komunističku i boljševičku pozadinu, zaključio je sudac. I dodao kako bi bilo nepravedno da teret drugih komunističkih zločina, od Bleiburga do Širokog Brijega, padne na Boljkovca.
Tužiteljica Gordana Križanić najavila je žalbu.
''I nadalje smatramo da imamo dovoljno dokaza da je upravo Josip Boljkovac odgovoran za zločin i nakon što zaprimimo presudu uložit ćemo žalbu'', rekla je tužiteljica.
Boljkovčev odvjetnik Anto Nobilo rekao je da nikakvog kvalitetnog dokaza nije bilo na početku, a nema ga ni na kraju postupka.
''Ostaje gorčina u smislu da do ovoga nije smjelo doći. Do toga nikad ne bi došlo da nije jedan ministar unutarnjih poslova poželio biti šef oporbene desne stranke. I onda je organizirao teško naoružane, maskirane specijalce uz pratnju novinara da hapse 92 godine starog čovjeka. Nakon toga upotrijebili zakon koji nisu smjeli da bi ga strpali u zatvor. Tek ga je Ustavni sud oslobodio. Pitanje je tko će i kad početi progoniti progonitelje '', rekao je Nobilo.
HDZ-ov Gordan Jandroković Nobilove optužbe na račun tadašnjeg ministra policije Tomislava Karamarka nazvao je apsurdnima.
''Jer nije ministar policije dizao optužnicu, nego je to činilo Državno odvjetništvo, vjerojatno temeljem nekakvih činjenica''.
Karamarko o presudi Boljkovcu: Nisu bitni pojedinci, osuđen je jedan totalitarni sustav
Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko večeras u Splitu nije želio komentirati nepravomoćnu oslobađajuću presudu Josipu Boljkovcu, no ipak je ocijenio kako nisu bitni pojednici već to što je u presudi osuđen jedan totalitarni sustav, koji je ubijao i organizirao ubojstva ljudi.
„Prvostupanjske nepravomoćne presude ne komentiram, to rade neozbiljni ljudi a ja bih bio neozbiljan kada bih komentirao gospodina Nobila“, rekao je predsjednik HDZ-a odgovarajući na novinarsku zamolbu da komentira oslobađajuću presudu J,Boljkovcu i izjavu odvjetnika Ante Nobila za kojeg je Karamarko glavni krivac što je Boljkovac završio u pritvoru.
„Ono što je u ovoj presudi dobro je to da je, zapravo, osuđen jedan sustav, to je najvažnije, nisu bitni pojedinci, rekao je Karamarko u vezi s obrazloženjem presude.
Trebalo je postići da se kaže da je jedan sustav ubijao i organizirao ubojstva ljudi. Ovakva presuda može Hrvatsku staviti u red civiliziranih država koje su razriješile sa zločinima svih totalitarizama pa tako i s komunističkim, ocijenio je Karamarko.
Na upit osjeća li možda grižnju savjesti i je li možda negdje pogriješio u slučaju Boljkovac, Karamarko je dogovorio niječno.
„Grižnju savjesti što sam radio svoj posao – nikad. Nikad nisam nepoštivao zakon, uvijek sam poštivao zakon i morao raditi po zakonu zbog kvalitete ove zemlje“, izjavio je Karamarko.
Na novinarsku opasku da se HDZ odrekao novaca u predizbornoj kampanji za EU izbore, a da on kao predsjednik posjećuje gradove diljem Hrvatske, Karamarko je rekao da HDZ ne održava skupove.
Odrekli smo se skupova i svega što nas košta. Novac ćemo usmjeriti prema potrebama stradalih u poplavama, a ovo što obilazim Hrvatsku to radim već godinu i pol dana i zbog toga smo homogenizirali stranku, rekao je.
Karamarko je večeras u dolasku u Split kasnio pedesetak minuta što je opravdao posjetom poplavljenom području Odžaka,"a zbog poplava promet kroz BiH je otežan."
Karamarko je u Odžaku bio s predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem te predsjedateljem Predsjedništva BiH Bakirom Izetbegovićem te su, kako je rekao, obišli neke punktove na poplavljenom odžačkom području.
U Odžaku je posjetio i tamošnji stožer za obranu od poplava.