Pri kreiranju rubrike Index Shopping nastojimo izdvajati odlične proizvode koji se i nama sviđaju te odlične akcije i popuste. Ne objavljujemo proizvode koje i sami ne bismo kupili ili smatramo da njihova promocija nije u skladu s profesionalnim standardima. Neki proizvodi u rubrici Index Shopping mogu biti sponzorirani.
HRVATSKA je prije dvije godine službeno uvela euro kao sredstvo plaćanja, ali čini se da se neki još nisu u potpunosti navikli na novu valutu. Posebno im je to problem kod određivanja koliko nešto "vrijedi" u trgovini. Jedna osoba tako je pokrenula temu na Redditu u kojoj je zamolila za savjete i trikove koji su drugima pomogli priviknuti se na euro.
"Bojkote sam većinom podržavala, grozno mi je kad vidim ogromnu razliku u cijeni kod istog artikla kod nas i drugdje, ali shvaćam da nemam još uvijek onaj OSJEĆAJ što je prihvatljivo, što nije, sve mi je varljivo jer je ogroman raspon npr. od 1.00 € do 1.99 €, svaka decimala je važna.
Ne znam kako objasniti, ali za kune sam imala baš osjećaj, znala sam točno koliko što vrijedi, što je jeftino, što je skupo. Čak sam i lakše pamtila cijene artikala koje uzimam", napisala je. Dodala je da odlično barata novcem - zarađuje, štedi i investira te da nije rastrošna. Nije problem u tome što nešto ne može platiti, već što ne želi.
"Dakle, nije stvar da nešto ne mogu platiti jer nemam nego NE ŽELIM dati npr. 7 € za veliku Milku. Želim taj osjećaj da čim bacim pogled na cijenu točno znam je li prihvatljiva ili nije, bez preračunavanja u kune jer znam da nema smisla (množim s 8), bez uspoređivanja s artiklima u drugim zemljama jer mi se ne da i sl. Imate li neke korisne metode koji su vama pomogli?" zaključila je u objavi.
Tema je prikupila preko 100 komentara, a mnogi su podijelili svoje metode kako su se prilagodili novoj valuti. Jedna osoba ponudila je jednostavan trik za usporedbu eura i kuna. "Zapamtiš si da je cca 1.3 eura = 10 kuna, 13 eura = 100 kuna. 26 eura = 200 kuna", napisala je.
Drugi su pak savjetovali da je najbolji način za procjenu cijene uspoređivanje vrijednosti različitih proizvoda. "Samo se pitaj kada daješ za nešto novac misliš li ti osobno da je to vrijedno toga. Dva eura je kila jabuka i dva eura je pola deci kave u kafiću", dodala je druga osoba.
Neki su preporučili pretvaranje cijena u radne sate kako bi dobili bolju predodžbu o vrijednosti novca. "Ja si obično sve pretvaram u radne sate, za ilustraciju recimo da imaš plaću 1000 eura. Znači svaki sat zaradiš recimo otprilike 6 eura. I sad kad u trgovini vidiš da nešto košta recimo 6 eura znači cijeli jedan radni sat si dala za to pa si prema tome vidiš."
Neki su otkrili da i dalje koriste aplikacije za preračunavanje valuta. "Ja još uvijek imam na mobu aplikaciju koja mi pretvara eure u kune i obrnuto", istaknuo je netko, dok je netko šaljivo dodao: "Pitaj baku, ona je promijenila bar 5, 6 valuta u životu..."
Drugi su podijelili strategije planiranja potrošnje kako bi lakše upravljali budžetom. "Meni je pomoglo mjesečno odrediti koliko novca ću potrošiti na koju kategoriju života. Hajmo reći da 20% plaće odvojim za hranu."
Neki su se oslonili na vlastite referentne cijene kako bi lakše prepoznali prihvatljive ponude. "Mislim da svi imamo u nekoj mjeri i dalje taj problem. Meni pomogne imati neku referencu. Tipa, kupila sam nešto po određenoj cijeni koja je tad bila redovna, a prihvatljiva. Onda ubuduće uzmem to kao referencu", savjetovala je jedna osoba.
Ipak, neki su istaknuli da preračunavanje u kune više nema smisla. "Kune nemaju smisla, tj. preračunavanje jer i da još postoje ova inflacija bi poprilično izobličila cijene, a svi preračunavaju po onom kako je bilo prije dvije-tri godine..."