Nova metaanaliza 48 znanstvenih studija, koja obuhvaća podatke iz više od devet milijuna trudnoća u 20 zemalja, otkrila je da gestacijski dijabetes, oblik šećerne bolesti koji se javlja tijekom trudnoće, može imati dugotrajne posljedice ne samo za zdravlje majki nego i za razvoj mozga njihove djece, prenosi Newsweek. Rezultati će biti predstavljeni na Godišnjem sastanku Europskog udruženja za proučavanje dijabetesa (EASD) u Beču.
Analiza je pokazala da žene koje su tijekom trudnoće imale gestacijski dijabetes ostvaruju nešto slabije rezultate na testovima kognitivnih sposobnosti. Njihova djeca češće pokazuju razvojne poteškoće, uključujući poremećaj pažnje s hiperaktivnošću (ADHD) i poremećaje iz autističnog spektra (PAS).
Gestacijski dijabetes pogađa oko 14% trudnoća diljem svijeta i postaje sve češći, osobito kod starijih trudnica, žena s viškom kilograma, onih s obiteljskom poviješću dijabetesa i žena koje nisu bijele rase. Iako se obično povuče nakon poroda, povećava rizik od visokog tlaka, carskog reza i razvoja dijabetesa tipa 2. Djeca izložena ovom stanju češće se rađaju prije termina, s većom porođajnom težinom ili s niskom razinom šećera u krvi.
"Naši rezultati jasno pokazuju koliko je važno prepoznati gestacijski dijabetes kao ozbiljan javnozdravstveni izazov", izjavila je prof. Ling-Jun Li s Medicinskog fakulteta Nacionalnog sveučilišta u Singapuru.
Prema rezultatima, žene koje su imale gestacijski dijabetes imale su u prosjeku 2.47 bodova niže rezultate na Montrealskoj ljestvici za procjenu kognitivnih funkcija (maksimalno 30 bodova). Djeca čije su majke imale gestacijski dijabetes imala su gotovo 4 boda niži prosječni IQ te 45% veći rizik od razvojnih kašnjenja, 36% veću vjerojatnost za ADHD, 56% veći rizik od poremećaja iz autističnog spektra.
Točan mehanizam još nije jasan, no znanstvenici ističu moguće čimbenike - kroničnu upalu u tijelu, oksidativni stres, smanjen dotok kisika do djeteta, povećane razine inzulina u trudnoći.
Smatra se da ovi procesi mogu utjecati na razvoj mozga još u maternici, a kasnije se očitovati kao poteškoće s učenjem, pažnjom i socijalnim vještinama.
Profesorica Li savjetuje ženama koje imaju gestacijski dijabetes da se brinu o vlastitom zdravlju i prate razvoj djeteta, osobito u ranom djetinjstvu. Roditeljima preporučuje da pomno prate ključne razvojne faze djece.
Ženama koje su u rizičnoj skupini, ali nemaju dijagnozu, preporučuje se rani probir i kontrola šećera u krvi, praćenje pod liječničkim nadzorom, zdrava prehrana i aktivan životni stil.
Iako neka klinička ispitivanja pokazuju povoljne kratkoročne ishode, još nema dovoljno podataka o dugoročnom utjecaju gestacijskog dijabetesa na neurorazvojne poremećaje poput ADHD-a i autizma. "Morat ćemo pričekati dodatna istraživanja i dugoročna ispitivanja kako bismo utvrdili mogu li preventivne mjere i liječenje doista ublažiti ove rizike", zaključila je prof. Li.