Anna Jarvis utemeljila je Majčin dan kako bi odala počast svojoj voljenoj majci, no ostatak života provela je u borbi protiv komercijalizacije i politizacije blagdana. Umrla je zaboravljena, bez imovine i djece, u umobolnici. Njezina priča, kao i priča o današnjem Majčinom danu, započinje, naravno, s njezinom majkom.
Ann Reeves Jarvis, Annina majka, rodila je 13 djece, a samo četvero ih je doživjelo odraslu dob. Osnivačica je takozvanih "Majčinskih radnih klubova" u svrhu poboljšanja higijenskih uvjeta i smanjenja smrtnosti novorođenčadi. Nakon Američkog građanskog rata, organizirala je "Dan majčinskog prijateljstva" u Zapadnoj Virginiji kako bi se bivši ratni protivnici ponovno okupili.
1870. godine, Julia Ward Howe, još jedna važna figura u razvoju Majčinog dana, predlaže "Majčin dan mira". Tvrdi da je rat zlo koje se može spriječiti i da majke imaju "sveto pravo" štititi živote svoje djece. Prva službena proslava Howeina "Majčinog dana" održana je u lipnju 1873.
Ann Reeves Jarvis umire druge nedjelje u svibnju 1905. godine, a dvije godine kasnije, njezina kći Anna Jarvis, rođena 1. svibnja 1964., održava spomen-misu u metodističkoj crkvi u Graftonu, Zapadna Virginija, upravo na datum koji će postati Majčin dan.
1908. održala se još jedna misa u Graftonu, a istovremeno i veća proslava u Philadelphiji. Anna je tada dijelila bijele karanfile, simbol majčinske ljubavi, prisutnim majkama, sinovima i kćerima. 1910. Majčin dan postaje službeni praznik u Zapadnoj Virginiji.
Anna 1912. osniva Međunarodnu udrugu Majčinog dana, koji će se slaviti druge nedjelje u svibnju. Željela je da to bude intimno priznanje svega što majke čine za obitelj. 1914. godine predsjednik Woodrow Wilson službeno proglašava Majčin dan državnim praznikom. Anna je zadovoljna što je naziv ostao u jednini ("majčin"), jer je željela da svaka obitelj oda počast svojoj jednoj, jedinoj majci.
Godinu kasnije, Majčin dan stiže i u Kanadu, a Anna počinje shvaćati da je stvorila "čudovište". Cvjećari, proizvođači čestitki i bombonijere počinju iskorištavati dan u komercijalne svrhe, a razne grupe koriste ga za političke poruke. Anna se oštro protivi tome i 1922. poziva na bojkot cvjećara koji podižu cijene bijelih karanfila u svibnju. 1923. najavila je tužbu protiv Odbora za Majčin dan u New Yorku, kojem pripadaju guverner Al Smith i gradonačelnik John Hylan. Proslava se na kraju otkazuje.
Jarvis 1925. upada na konvenciju udruge American War Mothers u Philadelphiji jer su koristili bijeli karanfil kao simbol. Žele da bude uhićena, no optužbe za remećenje reda kasnije su odbačene. 1934. osjećala se iznevjereno kada je udruga War Mothers nagovorila predsjednika Roosevelta da izda poštansku marku povodom Majčinog dana, s likom majke slikara Whistlera i bijelim karanfilima. 1935. optužila je prvu damu Eleanor Roosevelt da koristi Majčin dan za prikupljanje sredstava za dobrotvorne udruge koje pomažu u borbi protiv smrtnosti majki i djece.
Početkom 40-ih godina prošlog stoljeća, Jarvis osjeća da više ne može kontrolirati ono što je pokrenula i najavljuje da želi ukinuti Majčin dan. "Rekla mi je, s nevjerojatnom gorčinom, da joj je žao što ga je ikada stvorila", rekao je novinar koji se navodno prerušio u dostavljača kako bi je uspio posjetiti.
U dobi od 80 godina smještena je u psihijatrijsku ustanovu Marshall Square Sanitarium, a 1948. je umrla, s 84 godine, sama, bez novca i bez djece, nakon što je čitav život provela boreći se za praznik koji je stvorila. Nikad nije zaradila ni centa od Majčinog dana.