Ne nasjedajte na priče o zamrzavanju mliječnih zubića

INTERNETOM se nedavno proširila informacija o zamrzavanju dječjih mliječnih zubića kao jeftinijoj i jednostavnijoj alternativi zamrzavanju matičnih stanica te smo malo istražili postoji li takva solucija kod nas i je li ta informacija uopće točna. 

 

Kako su prenijeli mnogi portali u Hrvatskoj i šire mliječni zubići u sebi kriju matične stanice koje mogu biti vrijedan genetski materijal u slučaju oboljenja djeteta. Spominjalo se da matične stanice iz mliječnog zuba mogu regenerirati neurone, kosti, hrskavice, stanice srčanog mišićnog tkiva, spominjalo se i da se uz pomoć njihovih matičnih stanica može liječiti, odnosno da znanost ide u tom smjeru da njima liječe leukemiju, Hodgkinovu bolest i slične bolesti koje se danas liječe transplantacijom koštane srži... te da je samo potrebno u roku od 48 sata nakon ispadanja mliječnog zubića zamrznuti ga i jednom će vam matične stanice iz tog zubića možda biti potrebne. 
 

Veliko možda, odnosno, koliko god lijepo i jednostavno zvučalo riječ je o velikom - ne. 

Za komentar smo se obratili Zavodu za transfuzijsku medicinu i transplantacijsku biologiju Banke krvi iz pupkovine Kliničkog bolničkog centra Zagreb. 

>>>Ispadanje mliječnih zubića<<<

"Istina je da su se istraživači dosjetili istražiti zubnu pulpu kao izvor matičnih stanica. Ona je izvor adultnih matičnih stanica koje su slične stromalnim stanicama iz koštane srži. Još ih zovemo i mezenhimske stanice, to su one koje daju potporu krvotvornoj matičnoj stanici koja održava i obnavlja sve krvne stanice u čovjeka. No, nemojmo zato brkati ova dva tipa stanica. 

Dok krvotvornu matičnu stanicu koristimo za liječenje hematoloških bolesti transplantacijom nakon što smo je uzeli iz koštane srži, periferne krvi ili krvi pupkovine, stromalne stanice bi mogle služiti kao potpora transplantiranoj krvotvornoj stanici ili kao izvor stanica za regeneraciju mišićnog ili koštanog tkiva. 

Dentalna pulpa se najprije izolirala i zamrzavala iz umnjaka koji su vađeni odraslim ljudima kod oralnog kirurga i iz tako pohranjene pulpe dobivene su u laboratoriju stromalne stanice koje bi prije svega mogle služiti u liječenju stomatoloških stanja kao zamjena za oštećeno tkivo kod težih procedura. Primjerice kod implantanta zuba ili za obnavljanje zuba i njemu pripadajućih struktura.

Dentalna pulpa se može izolirati i iz dječjih mliječnih zubića koji trebaju ispasti, međutim da bi se uspješno pohranila mora biti još prokrvljena. Dakle klimavi zub se mora izvaditi kontrolirano kod stomatologa, odmah pohraniti u hranjivi medij i transportirati u banku stanica/laboratorij koji vrši pohranu. A tek nakon odmrzavanja pohranjene pulpe trebalo bi se u staničnoj kulturi pokušati uzgojiti stromalne stanice.", istaknula je to Dr.sc. Sanja Mazić, dr.med. sa spomenutog Zavoda. 

>>>Sve što trebate znati o pupkovini<<<

 

Priču je, međutim, nastavila i pojašnjenjem da buduća upotreba stromalnih stanica zapravo nije još uvijek sasvim jasna. Brojna istraživanja jesu pokazala da bi te stanice mogle poslužiti za razne terapije, međutim ništa se još ne provodi rutinski. Koliko znamo u Hrvatskoj još ne postoji banka ili laboratorij s dozvolom za rad koju izdaje Ministarstvo zdravlja, a u kojem bi se ta istraživanja provodila, odnosno pohranjivala zamrznute mliječne zube. 
 

O tom su se pitanju očitovali i sa Stomatološkog fakulteta u Zagrebu od kud nam stiže informacija da je trenutno u tijeku znanstveni projekt čiji je nositelj Medicinski fakultet u Zagrebu, a kojim se  ispituje mogućnost korištenja stanica zubne pulpe kod kirurški izvađenih umnjaka. Projekt je za sada u eksperimentalnoj fazi i ne rade s mliječnim zubićima. Tako da opcija pohrane u Hrvatskoj za sada ne postoji.
 

Dakle, od cijele ove priče o pohrani, odnosno zamrzavanju mliječnih zubića, a koja doista zvuči jednostavno i primamljivo, ostaje nam zaključiti. Nažalost, ta mogućnost kod nas još uvijek ne postoji pa mliječne zubiće, unatoč matičnim stanicama iz njihove pulpe, ostavite za neku drugu svrhu - za uspomenu ili za Zubić Vilu. 
 

Jednom će znanost možda donijeti drugačiji tijek događanja.