POJAČANO izlučivanje sline, nervoza za vrijeme obroka i teže uspavljivanje klasični su znakovi nicanja prvih zubića, velikog koraka u oralnom razvoju djeteta. To je faza koja može biti izazovna i za bebe i za roditelje, no uz prave informacije, može proći znatno lakše, piše Today's Parent.
"Nicanje zuba obično počinje između četvrtog i sedmog mjeseca", objašnjava pedijatar dr. Akash Sinha, dodajući kako je to znak da se beba priprema za istraživanje krute hrane. Iako je riječ o razvojnom uspjehu, proces može biti neugodan. "Bebe postaju izuzetno nervozne, puno više sline i ponekad gube interes za hranjenje - sve su to normalne, ali teške promjene za roditelje", kaže Sinha.
Nicanje zubića proces je tijekom kojeg mliječni zubi konačno probijaju desni. Iako se najčešće događa između četvrtog i osmog mjeseca, vrijeme može varirati. "Nicanje zuba može uzrokovati blagu bol i nelagodu. To može učiniti da bebe izgledaju razdražljivo ili nemirno, često dovodeći do češćeg plakanja i poremećenog sna", ističe dr. Sinha.
Na vrijeme nicanja prvih zubića utječe brojne faktore. "Obiteljska povijest, etničko podrijetlo i naslijeđene karakteristike čeljusti mogu utjecati na to hoće li nicanje zuba kod bebe nastupiti ranije ili kasnije", objašnjava pedijatrijski stomatolog Gary Liu. Dodaje kako ulogu igraju i prehrana, porođajna težina te je li beba rođena u terminu.
Simptomi nicanja zubića ponekad se mogu zamijeniti sa znakovima prehlade, no postoje specifični pokazatelji. Najčešći znakovi uključuju razdražljivost, pojačano slinjenje koje može uzrokovati osip na koži, kašljanje, grizenje i žvakanje svega što im dođe pod ruku, blago povišenu temperaturu, trljanje obraza i povlačenje ušiju te ponekad i proljev.
Proces obično započinje s dva donja središnja sjekutića, koji se pojavljuju oko šestog mjeseca. "To su oni koji pomažu bebama da počnu gristi hranu", kaže pedijatar dr. Carey Chronis.
Zubi uglavnom izbijaju u parovima, a uobičajeni redoslijed jest: središnji sjekutići, bočni sjekutići, prvi kutnjaci, očnjaci i na kraju drugi kutnjaci, koji upotpunjuju set od 20 mliječnih zuba. No dr. Chronis naglašava da su odstupanja normalna i da se usta svake bebe razvijaju vlastitim tempom.
Postoji mnogo sigurnih načina za ublažavanje nelagode. Dijetetičarka Lena Baković predlaže nježno masiranje desni čistim prstom ili komadićem mokre gaze. "To, uz lagani pritisak, pomaže ublažiti nelagodu bebe", objašnjava ona.
Druge korisne strategije uključuju davanje bebi ohlađenog (ne smrznutog) prstena za zube, žvakanje hladne i vlažne krpice ili nuđenje mekih silikonskih igračaka za žvakanje. Ako bol potraje, dr. Liu savjetuje da se, uz prethodnu konzultaciju s liječnikom, može razmotriti dječji paracetamol.
Iako su blagi simptomi normalni, postoje znakovi koje ne treba ignorirati. "Simptomi uključuju visoku temperaturu iznad 38.3°C, uporan proljev i povraćanje, ili rašireni osip. To nisu tipični simptomi i trebao bi ih procijeniti liječnik", objašnjava pedijatrica dr. Elaine Gan-Yong.
Liječniku se treba javiti i ako je beba neutješna, neuobičajeno pospana, odbija hranu i tekućinu ili ako su desni jako natečene i krvare.
Dentalna njega trebala bi započeti i prije nicanja prvog zuba, brisanjem desni vlažnom gazom. "To pomaže uspostaviti dobru higijenu rano i navikava vašu bebu na oralnu njegu", kaže pedijatar dr. Scott Moore.
Čim izbije prvi zub, vrijeme je za četkanje s mrvicom paste za zube s fluoridom (veličine zrna riže) i četkicom s mekim vlaknima. Prvi posjet stomatologu preporučuje se oko prvog rođendana kako bi se postavili temelji za cjeloživotno oralno zdravlje.