Roditeljstvo uključuje svakodnevnu komunikaciju u kojoj riječi imaju važnu ulogu u emocionalnom razvoju djece. Istraživanja i stručna opažanja pokazuju da određene fraze, iako često izgovorene bez loše namjere, mogu negativno utjecati na dječje samopouzdanje, emocionalnu regulaciju i osjećaj vlastite vrijednosti. Zbog toga stručnjaci upozoravaju na izraze koje je preporučljivo izbjegavati u odgoju djece.
Kada dijete plače, ono je uznemireno, bez obzira na to koliko se razlog odraslima činio nelogičnim. Reći djetetu da prestane plakati znači poručiti mu da način na koji proživljava emocije nije prihvatljiv. Istraživanja pokazuju da djeca kojoj se dopušta sigurno izražavanje emocija bolje razvijaju emocionalnu regulaciju, a to je povezano s boljim funkcioniranjem u školi i odnosima s drugima, piše YourTango.
Ovom rečenicom roditelji negiraju djetetove emocije i poručuju mu da nema pravo osjećati se kako se osjeća. Studije pokazuju da razgovor s djecom o emocijama doprinosi razvoju emocionalne kompetencije, odnosno sposobnosti razumijevanja, izražavanja i reguliranja osjećaja.
Ovakve fraze omalovažavaju dijete i ne pomažu u smirivanju situacije. Kritiziranje načina na koji dijete izražava emocije dugoročno može dovesti do emocionalne boli i narušenog odnosa s roditeljima.
Iako roditelji doista podnose brojne žrtve, podsjećanje djece na to može izazvati osjećaj krivnje. Jedno istraživanje pokazalo je da djeca čiji roditelji često koriste emocionalno ucjenjivanje imaju veći rizik od niskog samopoštovanja i depresije.
Roditeljima je potreban prostor i odmor, ali ova fraza može povrijediti djetetov osjećaj vlastite vrijednosti. Umjesto toga, preporučuje se jasno, ali smireno objasniti potrebu za kratkom pauzom, čime se ujedno prikazuje zdravo postavljanje granica.
Ovo je problem odraslih i ne bi se trebao prebacivati na dijete. Izgovaranjem ove rečenice dijete se može osjećati kao teret ili smetnja, što može negativno utjecati na njegovu sliku o sebi.
Iako stalna pitanja mogu biti iscrpljujuća, znatiželja je ključan dio dječjeg razvoja. Prema izvješću koje prenosi Science Daily, djeca pitanjem "zašto" ne pokušavaju biti naporna, već žele dublje razumjeti svijet, a zadovoljnija su kada dobiju objašnjenje nego kada odgovor izostane.
Nazivanje djece različitim imenima, čak i prikriveno, može biti izrazito štetno. Umjesto etiketiranja, preporučuje se usmjeravanje na konkretno ponašanje i poticanje pozitivnih alternativa, što je temelj pozitivnog roditeljstva.
Ova fraza može povrijediti dijete jer mu poručuje da njegove misli i interesi nisu važni. Djeca su vrlo podložna utjecaju riječi, a ponavljano odbacivanje može dovesti do uvjerenja da nisu vrijedna pažnje, što dugoročno narušava njihovo samopouzdanje.