PREKO MILIJARDU ljudi diljem svijeta živi s pretilošću, a Hrvatska je po broju odraslih s prekomjernom težinom ili pretilošću u samom vrhu Europe. Debljina je jedan od glavnih rizičnih čimbenika za razvoj brojnih kroničnih bolesti poput dijabetesa, visokog tlaka, masne jetre i bolesti srca.
Te brojke potvrđuju i podaci Svjetske zdravstvene organizacije. Kako bismo osvijestili javnost o ovom problemu, pokrenuli smo podcast Istina o debljini u kojem odgovore na najvažnija pitanja daju stručnjaci. U prvoj epizodi ugostili smo akademika Davora Miličića koji liječi ljude s kardiovaskularnim problemima.
Savjetovao je kako se pravilno boriti protiv debljine i održati zdravlje. O tome, ali drugim temama vezanim uz debljinu, možete čuti više u video podcastu.
Pitali smo akademika koji je po njemu najveći mit o debljini. Rekao je da ih ima raznih te se osvrnuo na prošla vremena kad su ljudi na višak kilograma gledali kao na znak blagostanja.
“Trbuščić ili trbuh je bio znak društvenog statusa i s ponosom su ga pokazivali”, rekao je i dodao da se danas debljina u društvu smatra estetskim nedostatkom. S druge strane, za ljude koji su imali višak kilograma pa su ih izgubili, često se pomisli da nešto nije u redu.
Dotaknuo se i razlike u debljini između Hrvata i Amerikanaca, a objasnio je i kako debljina utječe na zdravlje pojedinca što, u teškim slučajevima, može izazvati smrt.
Kako debljina utječe na srce i krvne žile?
"Debljina je bolest koja se može povezati s velikim brojem malignih bolesti od kojih su, naravno, nezanemarive maligne bolesti. Debljina je povezana s nekim zloćudnim bolestima, i to je vrlo jasno dokazano.
Recimo, karcinom dojke, karcinom debelog crijeva i tako dalje. Debljina općenito skraćuje životni vijek. Dvije trećine takvih ljudi prije umiru od kardiovaskularnih bolesti. Kad govorimo o debljini, ona je prije svega kardiovaskularni rizični čimbenik, a naravno, povezana je s nizom ostalih bolesti, uključujući i zloćudne bolesti koje su jedna bitna komplikacija debljine.
Objasnio je i korištenje riječi "debljina".
"I debljina i pretilost su punopravne hrvatske riječi, mogu se rabiti kao sinonimi", kazao je.
Kako odrediti da je netko pretio? "Najčešće uzimana mjera je indeks tjelesne mase, a to su kilogrami podijeljeni s kvadratom visine", objasnio je.
"Ako je indeks tjelesne mase veći ili jednak 25, onda se to zove preuhranjenošću. Od 30 nadalje je debljina ili pretilost. Onda postoje različiti stupnjevi debljine. 40 i više je teška debljina", kazao je.
"Naša populacija je sve deblja i deblja. Ako to ne zaustavimo, doći ćemo do toga da će djeca imati kraći očekivani životni vijek od roditelja", kazao je Miličić. "Borba protiv debljine je važna javnozdravstvena zadaća", dodao je.
Miličić je stalno isticao da je debljina bolest koja se može liječiti, ali je bitno početi na vrijeme. “Tijelo ima sposobnost regeneracije, treba je (bolest, op.a.) liječiti što ranije. Šteta je propustiti zlatni period kad smo imali bolest, ali ona još nije uzrokovala komplikacije”, rekao je.
Što o debljini i njenom liječenju te sprječavanju kaže predstojnik Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb te redoviti profesor Medicinskog fakulteta u Zagrebu, provjerite u video podcastu.
Sponzorirani sadržaj donose Index i Novo Nordisk u skladu s najvišim profesionalnim standardima.