Sadržaj nastao u suradnji s: Hrvatski ured za osiguranje
Osiguranje imovine možda ne zvuči kao najuzbudljivija tema, ali kad nam se dogodi poplava i voda krene curiti prema susjedu, onda nam odjednom postane itekako važno.
Zato smo prošetali Trgom bana Jelačića i provjerili koliko građani doista znaju o osnovama osiguranja svojih stanova i kuća. Pitali smo ih nekoliko jednostavnih pitanja, a neki odgovori su nas iznenadili, ali i nasmijali.
Prvo je pitanje bilo imaju li građani strah od poplava ili potresa. "Ne, čak sam prespavao sva tri potresa koja su bila, tako da..." odgovorio nam je simpatičan mladić. "Dobio sam zbog potresa i aritmiju srca i anksioznost, zato često palim iz Zagreba van, ha ha", priznao je jedan stariji gospodin.
S našim sugovornicima smo odigrali i edukativni kviz, a kakvo je njihovo znanje o osiguranju pogledajte u videu:
Iako su neki Zagrepčani dobro upućeni, dobar dio njih ima maglovitu predodžbu o tome što osiguranje imovine zapravo znači. Dok neki misle da štetu od poplave pokriva Grad Zagreb (?), drugi su uvjereni da ih obična polica spašava i od potresa, poplava i apsolutno svake manje ili veće katastrofe. No u stvarnosti su stvari nešto konkretnije.
Naprimjer, ako iz stana krene curiti ogromna količina vode i poplavi susjeda, štetu može pokriti osiguranje, ali samo pod uvjetom da polica uključuje odgovornost prema trećima. Bez toga sve ide na račun vlasnika, koji će u najboljem slučaju naučiti što znači "šteta iz vlastitog džepa".
Što se cijene tiče, većina ljudi misli, pa tako i neki u videu, da za osiguranje treba izdvojiti puno novca. No osiguranje stana od 60-ak kvadrata u Zagrebu nije 2000 eura godišnje, kao što su neki mislili, nego je realna prosječna cijena osnovne police oko 200 eura godišnje, što je i dalje manje od prosječnog godišnjeg računa za internet i TV.
A što se zapravo dobiva za tih 200 eura? Osnovna polica uglavnom pokriva štete od požara, izlijevanja vode (klasično puknuće cijevi, probijeni bojler, perilica koja se odlučila prevrnuti) te provale. Sve ostalo, poput potresa ili poplava izazvanih prirodnim silama poput izlijevanja rijeka, mora se ugovarati dodatno, a mnogi toga postanu svjesni tek kad im voda doslovno uđe u stan.
Zanimljivo, ali i očekivano, među građanima i dalje vlada uvjerenje da su katastrofe automatski uključene u osnovno osiguranje. No potres i poplava najčešće su zasebne stavke, a uključivanje takvih rizika ovisi o volji (i informiranosti) onoga tko policu sklapa.
Naposljetku, kad do štete ipak dođe, najvažniji papir u cijeloj priči nije osobna iskaznica ni vlasnički list, kako su mislili neki od naših sugovornika, nego sama polica osiguranja. Bez nje nema naknade, nema obećanja i nema pomoći, samo puno frustracije i birokracije.
Dakle, iz svega navedenog može se zaključiti da je osiguranje korisna stvar, ali samo ako se zna što točno pokriva. No, sudeći po odgovorima s ulice – ima tu još dosta prostora za edukaciju.
Sponzorirani sadržaj donose Index i Hrvatski ured za osiguranje prema najvišim profesionalnim standardima.