Svake godine u kolovozu noćno nebo nad nama pretvara se u pozornicu na kojoj se pojave tisuće svjetlosnih tragova. Ta nebeska predstava poznata je kao suze svetog Lovre, a radi se o jednom od najspektakularnijih prirodnih fenomena koji možemo vidjeti golim okom.
Riječ je o meteorskom roju Perzeida koji Zemlja presijeca svake godine kada prolazi kroz oblak sitnih čestica koje je ostavio komet Swift-Tuttle. Kad te čestice uđu u našu atmosferu, zapale se stvarajući blistave crte koje se razlijevaju nebom.
Zemlja se svake godine između 10. i 13. kolovoza na svojoj orbiti sudara s najgušćim dijelom tog svemirskog oblaka. Zato su ti datumi rezervirani za najveći broj "padalica" - ponekad ih se u sat vremena može vidjeti i više od sto. Ove godine njihova će aktivnost najizraženija biti u noći s 12. na 13. kolovoza.
Naziv suze svetog Lovre dolazi iz davnih vremena. Sveti Lovro bio je rimski đakon koji je pogubljen 10. kolovoza 258. godine. Prema legendi, dok je umirao, nebo se rasplakalo i svake godine u isto vrijeme "plače" u znak sjećanja.
Najbolja mjesta za promatranje suza svetog Lovre u Hrvatskoj su planinski vrhovi i otoci - Biokovo, Velebit, Papuk, ali i udaljene plaže Visa, Lastova ili Mljeta. I Slavonija ima svojih tamnih kutaka gdje nebo pršti zvijezdama, posebno u Baranji i oko Đakova. Najvažnije je pronaći mjesto daleko od osvjetljenja.
Za promatranje nije potrebna posebna oprema. Potrebno je pronaći otvoreni prostor s nesmetanim pogledom na nebo, izbjeći izvore svjetlosnog onečišćenja i pričekati da se oči priviknu na tamu. Najpogodnije vrijeme za opažanje je nakon ponoći do ranih jutarnjih sati, pod uvjetom vedrog neba.
Vidljivost meteora uvelike ovisi o uvjetima promatranja. Umjetna rasvjeta, oblaci i svjetlosno onečišćenje smanjuju broj meteora koji se mogu uočiti. Značajan čimbenik je i Mjesec - kada je pun ili blizu punog, njegova svjetlost preplavljuje noćno nebo i otežava uočavanje slabijih meteora. Upravo je ove godine Mjesec pun, no nadamo se da to neće osujetiti uočavanje barem jedne padalice.