Dok svijet potresaju nasilje i nestabilnost, najnoviji podaci Globalnog indeksa mira (GPI) pružaju tračak optimizma za građane Hrvatske. Prema izvješću Instituta za ekonomiju i mir za 2025. godinu, Hrvatska se i ove godine našla među zemljama koje prednjače po razini sigurnosti i društvene stabilnosti.
Listom dominiraju europske zemlje, a prva je na popisu Island. Hrvatska se nalazi na 19. mjestu, a susjedna Slovenija je na visokom devetom mjestu. Izvještaj obuhvaća ukupno 163 zemlje.
Cijeli popis zemalja možete pogledati ovdje.
Hrvatska se već godinama nalazi među visoko rangiranim zemljama na globalnom indeksu mira, a tome pridonosi niz stabilnih društvenih i sigurnosnih čimbenika koji je razlikuju od brojnih zemalja u regiji i svijetu.
Prije svega, ima relativno nisku stopu nasilnog kriminala, a ozbiljni sigurnosni incidenti, poput terorizma ili masovnih sukoba, gotovo su nepostojeći. Društvo je u velikoj mjeri stabilno, a u svakodnevnom životu građana prevladava osjećaj sigurnosti - u školama, na ulicama, u javnom prijevozu i turističkim središtima. Iako u većim gradovima postoje manji sigurnosni izazovi poput džeparenja ili provala, njihova je učestalost ipak manja nego u većini europskih zemalja slične veličine.
Hrvatska također ima nisku razinu militarizacije. Iako posjeduje profesionalne oružane snage i članica je NATO-a, proračunska izdvajanja za obranu umjerena su i ne dominiraju društvenim životom ni političkim narativom. Vanjska politika Hrvatske uglavnom je orijentirana na dijalog, europsku suradnju i diplomatsku stabilnost, bez uplitanja u međunarodne sukobe.
Također, od Domovinskog rata Hrvatska bilježi dugoročnu političku i institucionalnu stabilnost. Iako se suočava s problemima poput korupcije i povremenih političkih napetosti, ona ipak funkcionira u okviru demokratskog sustava bez prijetnji društvenom poretku ili sigurnosti stanovništva.
Bitnu ulogu u pozicioniranju Hrvatske na ljestvici mira ima i njezin geostrateški položaj - nalazi se na granici srednje i jugoistočne Europe, ali ne sudjeluje u oružanim sukobima u bližem susjedstvu. Tome se pridružuje i značajna orijentacija prema turizmu, što potiče ulaganja u javni red, sigurnost i infrastrukturnu pouzdanost.
Island se već godinama nalazi na vrhu svjetske ljestvice najsigurnijih zemalja zahvaljujući gotovo potpunoj odsutnosti nasilja, visokoj razini povjerenja među građanima i u institucije te općem osjećaju sigurnosti u društvu. Kriminal je iznimno rijedak, a policija uglavnom ne nosi oružje.
Zemlja je poznata po svojoj vanjskopolitičkoj neutralnosti - nema vojsku i ne sudjeluje u ratovima - što dodatno smanjuje rizik od sukoba. Iako je država izolirana, Islanđani su vrlo povezani i socijalno osviješteni, a njihovo povjerenje u institucije i jednih u druge izuzetno je visoko.
Zemlja je poznata po iznimno čistoj energiji - gotovo 100% električne energije dolazi iz obnovljivih izvora, ponajviše geotermalnih i hidroelektrana. Zbog toga je Island jedno od ekološki najnaprednijih društava na svijetu. Uz to, islandska priroda fascinira svojom raznolikošću: vulkani, gejziri, ledenjaci i crne plaže čine krajolik gotovo nestvarnim.
Island ima i jednu od najnižih razina korupcije globalno, izuzetno visok stupanj pismenosti i besplatno visoko obrazovanje. Zanimljivo je i da na njemu ne postoje prezimena u klasičnom smislu - umjesto toga, koriste se patronimi i matronimi, što znači da se prezime temelji na imenu oca ili majke, uz dodatak “-son” (sin) ili “-dóttir” (kći).
Također, Island ima neobično snažnu kulturu čitanja - po broju pročitanih knjiga po stanovniku i broju objavljenih autora u samom je svjetskom vrhu. I na kraju, iako ima samo oko 370 tisuća stanovnika, Island je jedna od rijetkih zemalja koja je uzgojila snažnu glazbenu i kulturnu scenu, s izvođačima poput Björk i Sigur Rósa koji su globalno prepoznati.
Globalni indeks mira (GPI) je godišnje izvješće koje rangira 163 zemlje prema razini sigurnosti, prisutnosti nasilja i militarizacije. Objavljuje ga australski Institut za ekonomiju i mir, koji promiče mir kao temelj društvenog i gospodarskog razvoja. Analiza se temelji na 23 pokazatelja raspoređena u tri područja: sigurnost društva, domaći i međunarodni sukobi te razina militarizacije.
Cilj GPI-ja nije samo ukazati na sukobe već i na potencijal za održivi mir. Island već godinama prednjači kao najsigurnija zemlja, dok se Afganistan i Sirija nalaze na začelju. Hrvatska se redovito svrstava među najmirnije zemlje, potvrđujući svoju stabilnost i sigurnost u globalnom kontekstu.