JEDNA od najnovijih studija koja se bavila DNK analizom ostataka životinja ove vrste pronađenih na arktičkom otoku Wrangel nedaleko od obala Sibira, objavljena je u časopisu Sveučilišta Oxford.
Vunasti mamuti bili su jedna od najzastupljenijih vrsta koja se prilagodila hladnim uvjetima života kakvi su vladali na Zemlji prije 11.700 godina, u razdoblju Pleistocena, pokazuje studija, a prenosi CTVNews.
Promjene u temperaturi i drastično topljenje koje je sa sobom donijelo razdoblje Holocena, doveli su do izumiranja brojnih vrsta koje su naseljavale stepske tundre, poput pećinskih medvjeda, dlakavih hijena, dlakavih nosoroga, kao i kontinentalnih mamuta.
Izolirana populacija mamuta s otoka Wrangel, koja je ostala odsječena od kopna uslijed podizanja razine mora, bila je suočena s nestašicom vode za piće na otoku, ali je i osim toga izumrla tek prije 5.000 godina, te pravi razlog njihovog nestanka, kako sugerira studija, još uvijek ostaje nepoznat.
Uspoređujući DNK ostatke životinja s otoka Wrangel s ostacima koji pripadaju nekim starijim vrstama mamuta kao i današnjim azijskim slonovima, istraživači su identificirali brojne primjere genetskih mutacija koje su imale posljedice na važne funkcije organizma kod ovih životinja, poput neurološkog razvoja, plodnosti muških jedinki, razine inzulina i sposobnosti prepoznavanja mirisa biljaka.
I dok definitivan razlog izumiranja populacije mamuta s otoka Wrangel još nije utvrđen, kontinuirano smanjivanje populacije u kombinaciji s izoliranom prirodom njihovog staništa, prouzrokovalo je podložnost mamuta genetskim poremećajima, što je sprječavalo razvoj ove vrste, zaključuje se u studiji.