Prvi travnja, dan poznat u cijelom svijetu po zbijanju šala, već stoljećima zabavlja ljude, ali i zbunjuje povjesničare. Iako se radi o jednom od najraširenijih globalnih običaja, njegovo točno porijeklo do danas nije sa sigurnošću utvrđeno, a upravo ta kombinacija tradicije i misterija čini ga posebno zanimljivim.
Najpoznatija i povijesno najutemeljenija teorija seže u Francusku u 16. stoljeću. Uvođenjem gregorijanskog kalendara 1582. godine, proslava Nove godine premještena je s kraja ožujka, odnosno početka travnja, na 1. siječnja. Međutim, vijest o promjeni nije svugdje stigla istovremeno, a dio stanovništva ju je i odbijao prihvatiti.
Oni koji su ustrajali na starom običaju i slavili Novu godinu početkom travnja postali su meta ismijavanja. Nazivali su ih "travanjskim ludama", a na njihov račun zbijale su se šale, poput slanja na besmislene zadatke ili davanja lažnih poklona. Smatra se da se iz te prakse razvio današnji Prvi travnja.
Ipak, neki povjesničari vjeruju da su korijeni ovog običaja još stariji. U antičkom Rimu se krajem ožujka održavao festival Hilaria, tijekom kojeg su se građani maskirali te ismijavali jedni druge i vlast, što uvelike podsjeća na današnje prvoaprilske podvale.
Sličan duh pronalazi se i u srednjovjekovnoj "svetkovini luda" (Feast of Fools), danu kada su se društvene norme okretale naglavce, a kaos i humor preuzimali glavnu ulogu. Iako ne postoji izravna veza s 1. travnja, ovi primjeri pokazuju da su ljudi i u prošlosti cijenili dane kada su pravila bila privremeno ukinuta.
Jedan od najranijih pisanih tragova koji bi se mogao povezati s ovom tradicijom potječe iz Engleske 14. stoljeća. U "Canterburyjskim pričama" Geoffreyja Chaucera spominje se "32. ožujka", što mnogi tumače kao šifriranu aluziju na 1. travnja. Ipak, stručnjaci upozoravaju da je taj navod nejasan i podložan različitim interpretacijama te se ne može smatrati pouzdanim dokazom.
Do 18. stoljeća običaj se čvrsto ukorijenio diljem Europe, posebice u Velikoj Britaniji, gdje su se razvile specifične podvale poput slanja ljudi u "lov na uzaludne zadatke". Tradicija se kasnije proširila i na Sjedinjene Američke Države te ostatak svijeta. S pojavom masovnih medija, prvoaprilske šale dobile su potpuno novu dimenziju. Jedna od najlegendarnijih podvala dogodila se 1957. godine, kada je BBC objavio prilog o berbi špageta sa stabala u Švicarskoj, u što su brojni gledatelji povjerovali.
Danas je Prvi travnja globalni fenomen koji obuhvaća sve, od bezazlenih obiteljskih šala do pomno osmišljenih marketinških kampanja velikih tvrtki koje toga dana namjerno brišu granicu između stvarnosti i laži.
Unatoč brojnim teorijama, važno je istaknuti da jedinstven i konačno potvrđen izvor ovog običaja ne postoji. Objašnjenje povezano s promjenom kalendara i dalje je najprihvaćenije, no ni ono nije bez svojih slabosti. Upravo zato Prvi travnja ostaje zanimljiv podsjetnik na isprepletenost povijesti, humora i društvenih običaja te na univerzalnu ljudsku potrebu da se barem jedan dan u godini posveti smijehu i bezazlenim podvalama.