Kako papa odabire svoje ime? Postoji jedno koje nikad neće uzeti

Novi papa je Amerikanac Robert Francis Prevost.

Odabrao je ime Papa Lav XIV.

>>Papa Lav XIV. izašao je na balkon. "Neka mir bude s vama!"

Kako novi papa bira svoje ime?

Novoizabrani papa sam bira svoje papinsko ime odmah nakon što prihvati izbor tijekom konklave. Ova odluka je isključivo njegova i često nosi snažnu simboliku, izražavajući njegove duhovne smjernice, inspiraciju ili poruku koju želi poslati vjernicima i svijetu. Iako ne postoje formalna pravila koja određuju izbor imena, postoje jasni povijesni obrasci i simbolička značenja koja pomažu razumjeti ovu važnu odluku.

Povijest izbora papinskih imena

Prvi papa koji je promijenio svoje ime bio je papa Ivan II. 533. godine. Rođen je kao Mercurius, no smatrao je da je ime rimskog poganskog boga neprimjereno za poglavara Katoličke crkve. Od tada je promjena imena postala ustaljena praksa, iako nije obvezna - u teoriji bi se novi papa mogao zadržati na svome krštenom imenu.

Kako izgleda sam trenutak izbora imena?

Nakon što kandidat prihvati izbor, prije nego što bude proglašen papom pred javnošću, dekan Kardinalskog zbora (ili drugi nazočni kardinal) ga upita: "Kako želiš da te nazivaju?" Taj trenutak ostaje privatan, unutar prostora gdje se odvija konklava, a ime koje papa izgovori tada postaje njegovo službeno papinsko ime. Nakon toga, kardinal protođakon objavljuje javnosti formulu Habemus Papam sa svim pripadajućim titulama i odabranim imenom.

Motivacija iza izbora

Papini najčešće biraju ime u čast prethodnog pape, sveca, crkvenog reformatora ili kako bi poslali određenu poruku o pravcu u kojem žele voditi Crkvu. Neki primjeri uključuju:

• Ivan Pavao I. (1978.) – uzeo je kombinaciju dvaju prethodnika, Ivana XXIII. i Pavla VI., kao simbol kontinuiteta.
• Benedikt XVI. (2005.) – ime je uzeo u čast Benedikta XV., pape mira tijekom Prvog svjetskog rata, i svetog Benedikta iz Nursije, zaštitnika Europe.
• Franjo (2013.) – Jorge Mario Bergoglio postao je prvi papa koji je uzeo Franjo, u čast svetog Franje Asiškog, naglašavajući skromnost, siromaštvo i obnovu Crkve. Time je poslao jasnu poruku o prioritetima svoga pontifikata.

Tradicija i kontinuitet

Papinska imena često ukazuju i na želju za kontinuitetom s prethodnicima. Na primjer, više od 20 papa nosilo je ime Ivan, a čak 16 papa ime Benedikt. Imena poput Grgur, Lav, Pio i Klement također su više puta korištena.

Iako izbor papinskog imena nije normiran kanonskim pravom, njegova važnost je neupitna. Ime novog pape od samog početka daje snažan uvid u njegovu viziju Crkve i povijesne reference koje smatra ključnima za svoje poslanje.

Jedno ime nikad ne odabiru

Postoji jedno ime koje nijedan papa nikada nije odabrao - Petar (lat. Petrus). To ime smatra se "zabranjenim" ili barem nedodirljivim iz poštovanja prema svetom Petru, prvom papi i apostolu kojem je, prema katoličkoj vjeri, sam Isus povjerio vođenje Crkve.

Budući pape smatraju se Petrovim nasljednicima, ali ne njegovim jednakima. Uzimanje imena Petar moglo bi se tumačiti kao pretenciozno ili kao pokušaj da se uspostavi jednakost s njim. Iako ne postoji formalna zabrana u kanonskom pravu, unutar Crkve je uvriježena praksa i tihi konsenzus da se to ime ne koristi iz duhovnog poštovanja i simboličkog razloga.