U Hrvatskoj se mogu naći svi oblici gradnje: od austrougarskog i talijanskog utjecaja, preko socijalističkog brutalizma pa do novogradnje koja je ponekad normalna, a ponekad potpuno divlja i kaotična.
S vremena na vrijeme, pojavi se neka građevina koja izazove opće zanimanje, a ponekad i kontroverzu - jednostavno toliko odskače od okoline da se o njoj pokrenu rasprave. S druge strane, razlozi interesa mogu biti i astronomska cijena, ili povezanost s nekom poznatom osobom, pogotovo političarima. Potaknuti ponovnim interesom oko vile Kuk u Makarskoj odlučili smo se prisjetiti nekih od najistaknutijih primjera u Hrvatskoj.
Prije pet godina, Zagrepčane je dočekao popriličan šok. Naime, u Preradovićevoj su mogli promatrati izgradnju nove vile Ante Vlahovića, jednog od najmoćnijih Hrvata. Mišljenja oko nje bila su ekstremno podijeljena - dok se manjina koncentrirala na avangardu i neobičan dizajn, većina je kritizirala izgradnju privatne tvrđave u centru grada.
"Nije arhitektura sama po sebi zastrašujuća, naime, fasada je zapravo vrlo zanimljiva, no zastrašujuće je da bogat čovjek u samom centru grada gradi tvrđavu. To je problem i to je strašno. Ta tvrđava u užem centru. Strašno je i da je grad dozvolio takvu gradnju Donjem gradu, koja nema javno prizemlje u smislu lokala", rekao je tada za Index zagrebački arhitekt koji je htio ostati anoniman.
Kako bilo, luksuzna vila sa bazenom i saunom ostala je gdje je i izgrađena. Jednom prilikom je u ostakljenom prizemlju bio postavljena poznata skulptura bika autora Vojina Bakića, a nakon toga je većinski pala u zaborav i postala dio ulične scenografije.
Uska kuća u Zagrebu, djelo arhitekata Borisa Ilekovića i Dine Vulin Ileković, izgrađena je prošle godine po zanimljivoj koncepciji - naime, izgleda kao da parazitira na kući pored sebe. Široka je samo 265 centimetara.
Dok su jedni bili oduševljeni korištenjem malog prostora, drugi su se zapitali mogu li u neobičnu kuću stati svakodnevne stvari kao što je krevet ili ormar. Kuća ima više etaža pa tako i malo više prostora nego što bi se očekivalo, a kako izgleda život u takvom zdanju možete vidjeti u našoj fotogaleriji.
Vila Vedrana Ćorluke i Franke Batelić u Kozarčevoj ulici u Zagrebu osvojila je prestižnu nagradu u kategoriji obiteljskog stanovanja na natječaju Architecture Masterprize 2023. Projekt potpisuje zagrebački arhitektonski studio Dva arhitekta.
"Svijetu razigranih, često narativnih oblika, materijala i krovova ulice suprotstavljaju naglašeno suzdržanu arhitekturu kuće", pisalo je u opisu vile, uz još puno sličnih rečenica koje vrlo malo ljudi razumije. Lokacija i luksuz su odlični, ali u raspravi koja je krenula mnogi su primijetili da se, slično kao i u slučaju vile u Preradovićevoj, radi o privatnom bunkeru za bogate.
Za razliku od prethodnih ostvarenja, koja se ističu svojom avangardnom arhitekturom, raskošna vila u Opatiji pravi je pogled u prošlost. Razlog zbog kojeg je izazvala šok u javnosti bila je cijena - naime, pojavila se na oglasnicima s traženim iznosom od 12 milijuna eura.
Zbog toga je dobila titulu najskuplje nekretnine u Hrvatskoj, pa se, očekivano, najviše diskutiralo o cijeni. Agenti su čak i odbijali kupce jer su ponudili manje od 10 milijuna eura, a to je bila cifra s kojom vlasnici nisu bili zadovoljni.
Ivica Todorić, nekadašnji vlasnik bivšeg Agrokora, koji je propao u dugovima teškim najmanje milijardu eura, kupio je zapušteni dvorac od kojeg je napravio simbol luksuza i privatizacije. U Kulmerove dvore uselio se 2006., a danas, nakon propasti, dijelove kompleksa obitelj Todorić renta za evente.
Zemljište je zajedno s dvorcem kupio preko nepoznate male tvrtke Ivica Todorić, vlasnik tada moćnog i rastućeg Agrokora 1999. godine. Prema savjetima arhitekata i urbanista, na čelu s Brankom Kinclom, te uz sva dopuštenja Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode što ga je tada vodio Silvije Novak, investiciju u uređenje Kulmerovih dvora platio je Agrokor.
Dalmatia Tower, najviši neboder u Hrvatskoj, izgrađen je uz brojne kontroverze. Naime, gradska uprava Splita odbila je izdati dozvolu tvrtki Westgate tower za izmjenu građevinske dozvole za poslovni toranj od 27 katova, jer su na zadnjem katu izvođeni radovi drukčiji od navedenog u natječajnom rješenju.
Uslijedila je višemjesečna saga u natezanju između gradske uprave i investitora. "Radi se o jednoj situaciji u kojoj je poduzetnik dobio dozvolu za 17 katova, a bivši gradonačelnici mu onda dali još deset katova bez da su mu uvjetovali da nešto napravi za javni interes", rekao je tadašnji gradonačelnik Splita Ivica Puljak.
Bez obzira na peripetije, neboder je otvoren u svibnju prošle godine, uz prilično svečani domjenak, Gibonnijev koncert i puno poznatih uzvanika. U neku ruku, tipična hrvatska priča - i kad se obaraju rekordi to ne može proći bez kontroverzi.