"NAJVAŽNIJA stvar koju smo uspjeli postići ovim projektom je to da nije bilo nikakve diskriminacije među učenicima. Dali smo priliku svima, pa i onima uvjetno rečeno izopćenima, klincima izloženima predrasudama, čak i s naše strane, da se ravnopravno znanjem bore s 'elitnim' školama.
Ukratko, postigli smo to da je znanje opet cool, da je opet u modi. Postigli smo to da su ti klinci shvatili da znanje nije nešto bezveze i da si faca ako nešto znaš. Kroz sve te kvizove bilo je vidljivo da su sve ekipe prema onima koji su pobjeđivali imale velik respekt.
To treba posebno naglasiti zato što se među djecom nekako uvijek one koji sve znaju tretiralo kao štrebere i bubalice. Sad se to promijenilo'', rekla nam je ekipa iz Kviz udruge Šibenik, s kojom smo razgovarali povodom jedinstvene ideje, čak i u europskim okvirima, o pokretanju srednjoškolske kvizne lige za cijelu Hrvatsku.
U posljednjih 15-ak godina kvizna scena u Hrvatskoj je buknula. Tarik Filipović ili lovci iz Potjere su po popularnosti uz rame s bilo kojom sportskom, estradnom ili, po novome, kulinarskom zvijezdom, a pub kvizovi su u navedenom periodu u čitavoj Hrvatskoj postali opća mjesta okupljanja.
Šibenski kvizaši započeli nešto što nikad nitko u Europi nije napravio
Nema grada u Hrvatskoj koji nema razvijenu pub kviz scenu, a u većim gradovima neki od tih kvizova po posjećenosti mogu parirati mnogim sportskim ili kulturnim događajima. Šibenska kvizna scena je među jačima u državi, postoji već deset godina, a nakon punog desetljeća aktivnog igranja tamošnje kvizne lige nametnula se ideja o pokretanju Udruge.
U zanimljivom razgovoru sa strastvenim šibenskim kvizašima Krešimirom Škugorom i Dinom Bartulovićem saznali smo kako su u rekordno kratkom vremenu uspjeli na tamošnje srednjoškolce prenijeti zarazu koja je uhvatila njih - onu kviznu.
Prije dvije i pol godine započeli su s projektom, a u tom njihovom pothvatu svesrdnu pomoć dobili su od ravnatelja svih šibenskih srednjih škola, pa čak i podršku čelnih ljudi Županije.
''Prije nego što je sve to krenulo, razmišljali smo kako bismo bili sretni da se prijavi šest, sedam ekipa. Na kraju je prijava bilo toliko da smo morali ograničiti njihov broj. Prve kvizove je igralo 15-ak ekipa plus nekoliko koje bi došle igrati izvan konkurencije'', pričaju nam članovi kvizne udruge iz Šibenika pa nastavljaju:
''Čitavu ideju smo osmislili u proljeće 2019., ali kako je to bio kraj nastavne godine, nije bilo smisla da krećemo odmah u realizaciju. Zato smo sve počeli početkom jeseni. Bila nam je to pokusna godina, željeli smo vidjeti možemo li mi to uopće raditi. Nismo bili sigurni ni koliki će biti interes, a na kraju smo shvatili da smo tu prvu generaciju bespotrebno ograničili.
Mogli smo slobodno pustiti neograničen broj ekipa i neograničene uvjete. Prva sezona je išla po striktnim pravilima. Ekipe su morale biti iz iste škole, svaka ekipa je morala imati profesora mentora, ograničili smo to na dvije ekipe po školi. Željeli smo tako izbjeći potencijalne situacije kao naprimjer da se prijavi deset ekipa iz gimnazije i da one zauzmu prvih deset mjesta.
Nismo željeli da itko zasjeni ostale i htjeli smo da svi imaju jednake šanse. Na kraju smo to i dobili. U finalu smo imali četiri ekipe iz tri različite škole. Dvije gimnazijske, jednu medicinsku i jednu ekonomsku. Baš nam je bilo drago da se to tako odvilo."
''Kad smo vidjeli da ta djeca grizu, osjećaj je bio fantastičan''
"U toj djeci smo vidjeli da grizu, znate onaj osjećaj kad si na kvizu i nečega se ne možeš sjetiti? Ono kad nisi inertan, ako treba, posvadit ćeš se s ostalim članova svog tima ako znaš da to nije to. Natjerali smo tu djecu da razmišljaju, da rade timski i stvarno je bilo fantastično", kažu.
Pitanja za kvizove sastavljaju članovi Udruge, a svaki kviz je autorsko djelo jednog člana. Posebno se pazilo na jasan koncept svakog kviza. Uvijek bude po osam slikovnih pitanja, osam pitanja s izborom (a, b, c, d) i osam klasičnih pub kviz pitanja (pitanje i odgovor) s glazbenom pozadinom.
Jedan od kvizova koji su odigrali šibenski srednjoškolci možete odigrati na ovom linku.
Sva pitanja iz povijesti, zemljopisa ili hrvatskog jezika prilagođena su srednjoškolskom kurikulumu. Kako nam Škugor i Bartulović kažu, pokušavali su kroz kvizove učenicima školsko gradivo učiniti što zanimljivijim. Na samim počecima ekipe su se mogle formirati samo iz iste škole, a svakog učenika je selektirao njihov profesor mentor, koji je na neki način bio njihov izbornik.
Zbog kviza profesori mentori mogu napredovati u karijeri
Svakome od tih profesora je na kraju pripala i nagrada u vidu mogućnosti za kasnije napredovanje ako želi. Naime, ti profesori mentori bi dobili potvrdu o mentorstvu, a nju je prihvatila Agencija za odgoj i obrazovanje i tumačila ju je kao potvrdu o izvannastavnom radu s darovitom djecom.
S obzirom na različitost gradiva koje se uči od škole do škole i s obzirom na potpuno drugačiji kurikulum, zanimalo nas je kako su sastavljači pitanja postigli to da se sva djeca, neovisno o tome što su učila, a što nisu, mogu ravnopravno natjecati.
''Kako smo već rekli, prvu sezonu smo ciljano išli s ograničenjima jer smo pokušali izbjeći upravo to, da primjerice nekoliko ekipa iz gimnazije dominira. Naša pretpostavka je bila da bi gimnazijalci, barem prema predviđenom kurikulumu, mogli imati određenu prednost.
Stoga smo posebno pazili na to da pitanja nikome ne idu na ruku. Težili smo tome da svaki igrač na tom kvizu može doći do odgovora. To smo postigli načinom sastavljanja pitanja, tako što smo ih malo 'zapakirali', 'zakukuljili', da na prvu nikad nije jasno što se traži, a zapravo odgovor znaju svi.
Bitna je bila logika, a samo znanje je čak postalo i manje bitno. Ključ je bio način razmišljanja'', rekli su naši sugovornici, koji su nam potom dali primjer koji možda i najbolje ilustrira ono o čemu smo pričali.
''Posebno je super bilo kad je obrtnička škola pobijedila gimnaziju. Bilo im je bitno pokazati da nisu manje vrijedni''
''Jednom se dogodilo da je pobijedila ekipa iz obrtničke škole. Na njima se vidjela nevjerojatna sreća što su uspjeli u znanju pobijediti gimnaziju. Bilo im je bitno pokazati da nisu manje vrijedni zbog toga što ne idu u gimnaziju ili zbog toga što pohađaju trogodišnje škole.
Porazno je to da čitavo društvo kreće sa stavom da ta djeca ništa ne znaju. Tu uključujem i nas. I onda se svaki put iznova šokiramo kad vidimo koliko zapravo puno znaju, koliko puno interesa imaju i koliko im mi malo šansi dajemo da te interese iskažu.
Naša najveća pobjeda i ujedno naš najveći poraz bio je prvi kviz. On nam je trebao poslužiti kao pokus, kao uzorak za što ćemo i kako dalje, a na kraju se ispostavilo da smo tu djecu nepravedno podcijenili. Premda kviz nije bio lagan, ta djeca su ga rasturila. Riješenost je bila preko 80 posto, što je fantastičan rezultat. Tada smo shvatili da u rukama imamo ozbiljan projekt i da ovo nije šala.''
Finale prve sezone Lige dovršeno je samo pet dana prije lockdowna. Kako nam pričaju Škugor i Bartulović, pandemija ih je prilično usporila, no ove su godine odradili nekoliko revijalnih kvizova te su odbacili sva do tada utvrđena pravila. Natjecatelji iz iste ekipe više nisu morali biti polaznici iste škole, odnosno klincima se dopustilo da se okupe kako žele. Jedini preduvjet je bio da su srednjoškolci. Šibenski kvizaši su nam objasnili što je za njih bio primarni cilj čitavog projekta.
Ovaj projekt je probudio šibensku gradsku jezgru, a onda je plan bio podići sve na nacionalni nivo
''Željeli smo djeci ponuditi sadržaj koji im do tada nije bio dostupan, a mi kao udruga smo iz čitave priče dobili prije svega uzorak koji nam je omogućio da to kasnije dignemo na nacionalnu razinu. Šibenik kao grad dobio je oživotvorenje stare gradske jezgre. Mlade smo izvukli u grad usred tjedna, grad se napunio novom energijom, a alkohol na kvizu je strogo zabranjen, kao i cigarete. Štoviše, nitko tko bi u ponedjeljak navečer došao u Azimut, zanimao ga kviz ili ne, nije mogao dobiti alkoholno piće jer se alkohol tada nije točio.''
Kako smo napisali u uvodu, itekako uspješan projekt sa šibenskim srednjoškolcima naveo je Udrugu da krene razmišljati kako da čitavu priču podigne i na nacionalnu razinu. Već nakon uspjele prve sezone bilo im je jasno da imaju fenomenalnu ideju koja može zaživjeti u cijeloj Hrvatskoj. No postojala su dva problema tehničke naravi. Prvi je bio nedostatak kontakata svih hrvatskih srednjih škola, a drugi je bio koncepcijske prirode.
''Ovaj drugi je jako brzo riješen. Svi članovi Udruge su dali prijedloge, ideje i koncept smo jako brzo smislili. Pri tome moramo reći da Udrugu čini dvadesetak članova volontera. Što se tiče kontakata škola, njih smo dobili zahvaljujući projektu koji smo također kao Udruga radili s jednom hrvatskom bankom.
Gotovo svi s kojima smo kontaktirali bili su oduševljeni idejom i trenutačno iza nas stoji najmanje 50 srednjih škola iz najmanje 20 gradova. Pokrili smo skoro sve županije i sad je došao trenutak da napravimo medijski proboj kojim čitavu ideju želimo prezentirati svima.
Na ovaj način pozivamo sve da sudjeluju. To je jedinstven projekt koji u Hrvatskoj ne radi nitko na ovaj način. Također, po onome što znamo, ovo je jedini projekt u kojem bi bez problema i bez ikakvog ograničavanja mogle sudjelovati sve srednje škole u Hrvatskoj'', kažu nam šibenski kvizaši.
Ideja Udruge je da prva sezona krene u Šibeniku, odakle je sve i krenulo. Saznali smo i način na koji je sam kviz koncipiran te što je neophodno da bi se mogao provesti u djelo.
''Naša šibenska liga srednjih škola igrat će se redovno, kako se igrala i do sada, samo što je nova lokacija Kulturni centar, odnosno Kuća umjetnosti Arsen. Sve zainteresirane škole dobit će link na live stream i moći će igrati kviz u svojim školama usporedno sa šibenskim učenicima.
Svaka škola koja želi sudjelovati mora ispuniti samo dva uvjeta – mora imati stabilnu internetsku vezu i osigurati barem jednog profesora koji bi bio zadužen za to da sve prođe u redu i da mi dobijemo rezultate. Ideja nam je da se finale igra u Šibenku, gdje bi najbolje srednjoškolske ekipe iz cijele Hrvatske igrale za naslov najbolje u Hrvatskoj.''
Šibenski kvizaši, barem na početku, bit će zaduženi za sastavljanje pitanja jer žele da određena razina kvalitete pitanja ne opadne. Kažu nam da je nacionalna liga šibenski projekt, ali da bi nakon inicijalne sezone, zavisno o uspjehu cijele priče, bili liberalni i otvoreni za sve prijedloge i ideje.
Sve je sad na Ministarstvu, projekt je tu
Jasno, zanimalo nas je i može li Ministarstvo znanosti i obrazovanja pomoći te očekuju li suradnju s njima.
''Ovo je projekt koji se u potpunosti uklapa u sve ono što Ministarstvo radi po pitanju reforme školstva. Nudimo im proizvod koji se apsolutno može uklopiti u naš obrazovni sustav. Kako smo rekli, svaka škola mora samo osigurati stabilnu internetsku vezu i osobu li dvije koje će sve to nadgledati. Ulaganja su minimalna, a dobit je višestruka.
E sad, hoće li biti nekih sredina kojima to neće biti zanimljivo ili hoće li moći naći nekog od nastavnika koji bi se u to uključio izvan radnog vremena, na to ne možemo utjecati. Pitanje je samo koliko sve ovo može narasti. U projekt ulazimo s vjerom da ovo može biti nešto veliko, a koliko nam je poznato, nešto slično nitko ne radi u Europi.
Ovo može biti jedan izvorni hrvatski i izvorni šibenski proizvod. Nešto po čemu u Europskoj uniji možemo biti prepoznatljivi. Ovdje nije u pitanju novac, svi smo mi isključivo volonteri. Ovdje se radi o tome da mladima ponudimo nešto kvalitetno i drugačije.
Uvijek govorimo da mladi ništa ne valjaju, da ništa ne znaju, a ovaj projekt je tu da ti klinci pokažu i dokažu da su netko i nešto te da se na njih možemo osloniti. Od Ministarstva tražimo prije svega podršku, da se ovaj projekt prepozna kao službeni. S druge strane, trebat će nam neka financijska sredstva.
Činjenica je da ako ova priča naraste, mi kao Udruga nećemo sve to više moći pokrivati. Kvizovi su autorska djela i kao takve ih treba tretirati, pa samim time treba platiti ljude koji su ih sastavili. Postoji mogućnost i da će se neke škole trebati dodatno opremiti kako bi mogle sudjelovati na kvizovima.
Postoji mogućnost da će se i neke određene knjige morati kupiti, pa će škole postati i dodatno opremljene. Postoji puno toga u čemu Ministarstvo može pomoći, ali prije svega nam treba podrška. Ovo je tek početak'', za kraj podvlače dečki iz KUŠ-a.
Sve zainteresirane škole koje se žele prijaviti za natjecanje te dobiti bilo koju informaciju, savjet ili pomoć, mogu se javiti KUŠ-u na ovu mail adresu: ligasrednjihskola@gmail.com. Sve informacije mogu se dobiti i na stranici Kviz liga srednjih škola te Facebook stranici Kviz udruge Šibenik.