Iako se puno govori o samostalnosti i odlasku “na svoje”, podaci Eurostata pokazuju da su Hrvati i dalje europski rekorderi po kasnom napuštanju roditeljskog doma. Prema novim podacima za 2024., prosječna dob u kojoj mladi u Hrvatskoj sele iz obiteljskog doma iznosi 31.3 godine – najviše u cijeloj Europskoj uniji.
Na suprotnom kraju ljestvice nalaze se Finci, koji se osamostaljuju već s prosječnih 21.4 godine, te Danci i Šveđani, koji roditeljski dom napuštaju prije 22. rođendana. Sjever Europe prednjači kada je u pitanju samostalni život - mladima su stanarine i studentski krediti pristupačniji, a socijalni sustav ih dodatno potiče na ranije osamostaljivanje.
Austrija, Njemačka i Francuska nalaze se u sredini ljestvice - tamo mladi odlaze iz roditeljskog doma između 23. i 24. godine, dok je EU prosjek 26.2 godine. Zanimljivo je da zemlje poput Češke i Poljske također imaju nižu dob osamostaljenja od Hrvatske, unatoč sličnim izazovima na tržištu rada.
Mediteranske zemlje poznate su po kasnijem odlasku iz roditeljske kuće, a Španjolci, Talijani i Grci napuštaju obiteljski dom oko 30. godine. Hrvatska je, međutim, ispod svih – s prosječnom dobi od 31.3 godine prednjačimo čak i ispred Grčke i Slovačke.
Razlozi su višestruki: visoke cijene nekretnina i najma, niski početni prihodi mladih, ali i jaka povezanost obitelji. Mnogi mladi ostaju živjeti s roditeljima sve dok ne skupe dovoljno za kupnju vlastitog stana ili dok ne zasnuju obitelj.
Iako brojke pokazuju da smo “najsporiji” u napuštanju roditeljskog gnijezda, posljednjih godina sve je više mladih koji se odlučuju za najam stanova i samostalniji život, posebice u većim gradovima. Fleksibilni oblici rada, rad od kuće i digitalne nomadske prilike mogli bi taj prosjek u idućim godinama početi spuštati.