Nakon ukopa Halida Bešlića, građani koji su prisustvovali dženazi zasuli su njegov grob cvijećem.
Pjevač je pokopan na gradskom groblju Bare, a na vječni počinak ispratile su ga tisuće ljudi. Pjevačev sin Dino Bešlić složio je daske u grob i s efendijom spustio lijes svoga pokojnog oca. Halid je sahranjen bez pjesme, a kada su zakopali njegovo tijelo, počela je fatiha.
Oproštaj od voljenog pjevača započeo je emotivnom komemoracijom u sarajevskom Narodnom kazalištu, gdje su se od njega oprostili prijatelji i kolege, a posebno dirljivi bili su govor Dine Merlina i izvedba Dražena Žerića Žere. Nakon toga, u haremu Gazi Husrev-begove džamije klanjana je dženaza, a Baščaršiju su ispunile tisuće ljudi u tišini i poštovanju. Lijes, na čijem se vrhu nalazio tradicionalni bosanski fes, okupljeni građani nosili su s ruke na ruku do džamije.
Nakon dženaze, tužna povorka krenula je kroz Ferhadiju te se kod Vječne vatre uključila na glavnu ulicu, krećući se prema groblju Bare. Procjenjuje se da se u Sarajevu okupilo i do 150.000 ljudi kako bi odali počast glazbeniku.