Ogovaranje se obično povezuje s negativnim ponašanjem i lošim namjerama, no ono je ipak duboko ukorijenjeno u društveno ponašanje. Zapravo, ne samo da je razumljivo, nego ogovaranje može imati i niz korisnih učinaka.
Kada nije zlonamjerno, ogovaranje može biti koristan način da se ljudi međusobno zaštite od štetnih situacija. Alexandra Hoerr, licencirana klinička terapeutkinja i osnivačica savjetovališta Optimum Joy Clinical Counseling, vjeruje da ogovaranje može služiti kao zaštitni mehanizam – način na koji ljudi paze jedni na druge.
"To često viđam u svijetu spojeva, gdje žene međusobno razgovaraju o određenim situacijama kako bi se zaštitile ili upozorile na potencijalno opasne ili štetne okolnosti. U tim slučajevima ogovaranje nije zlonamjerno, već više kao prijateljsko upozorenje koje može drugima pomoći da ne prođu kroz isto", poručila je za Newsweek. Ovakav način ogovaranja također može stvoriti društvene veze, za koje Hoerr smatra da su jedna od "najvećih dobrobiti" koje iz toga proizlaze.
Taj osjećaj naziva univerzalnošću – "snažnim doživljajem koji osjetimo kad netko s nama podijeli iskustvo koje i sami prepoznajemo. To nam daje priliku da kažemo: 'Da, i meni se to dogodilo.' To zajedničko ljudsko iskustvo može biti važan korak prema stvarnoj povezanosti."
"Što imate više društvene podrške i što ste povezaniji sa svojom zajednicom, to ste bolje. Klinički gledano, društvena podrška jedan je od najsnažnijih pokazatelja dobrobiti. Ako osjećate povezanost s manjom grupom ljudi, to automatski poboljšava vaše psihičko stanje i postaje zaštitni faktor koji naš mozak prepoznaje", dodaje Hoerr.
U mnogim slučajevima ogovaranje uključuje pričanje o drugim ljudima, ali to ne znači da ne može imati i osobnu korist. Štoviše, Hoerr je za Newsweek rekla da ono može pružiti emocionalno olakšanje, jer omogućuje da se izgovori ono što osobu muči. "Osjećaj da vas netko vidi i čuje velika je dobrobit za mentalno zdravlje. Ako vas nešto jako opterećuje, a možete to izgovoriti naglas pred osobama koje vas slušaju, time smanjujete stres u tijelu", objasnila je.
Razgovori o iskustvima drugih često mogu poslužiti kao način izražavanja onoga što osoba ne bi željela doživjeti ili prihvatiti u vlastitom životu. Primjerice, razgovor o nedavnim zarukama poznanika može naizgled djelovati kao bezazleno ogovaranje, no zapravo može odražavati projekciju osobnih granica ili vrijednosti koje govornici ne bi željeli prijeći u sličnoj situaciji.
Sweet smatra da je riječ o "podsvjesnom učvršćivanju onoga što ne želimo raditi". Ljudi često uče što je društveno prihvatljivo, a što nije, kroz promatranje tuđih postupaka i razgovor o njima. U tom kontekstu, ogovaranje može poslužiti kao oblik upozorenja i usmjeravanja vlastitih ponašanja i odluka.