"ANTI-DIJETNI pokret" već u startu djeluje kao trend koji bi vrlo lako mogao pustiti korijene.
Naime, Christy Harrison, poznata nutricionistica, voditeljica podcasta "Food Psych", a donedavno i "prehrambena puristica", odlučila je okrenuti ploču i započeti svoju borbu protiv gomile dijeta s kojima smo više manje svaki dan bombardirani.
Ona, dakako, u svojoj "borbi" nije usamljena jer gotovo da ne prođe dan, a da se struka barem jednom ne obrecne na štetne navike koje trendi dijete i kultura dijeta stvaraju.
Nema sumnje da će vas, odlučite li ga slijediti, anti-dijetni trend učiniti sretnijim, slobodnijim i produktivnijim, ali činjenica je i da za većinu nas to znači da ćemo biti deblji.
Jesu li dijete zdrave?
Upravo se ovom temom odlučila pozabaviti i novinarka Wireda Virginia Heffernan koja je spletom okolnosti počela pratiti podcast Christy Harrison ne bi li kompilirala sve pozitivne i negativne strane ovakvog pristupa prehrani. Radi li se o još jednom novovalnom poricanju znanosti ili trendu koji počiva na zdravim temeljima.
Za početak, kao što smo već napisali, velika većina ekspresnih dijeta sa sobom nosi teret stvaranja nezdravih navika koje se u rukama pojedinaca čiji je jedini cilj smršavjeti, pretvaraju u prilično opasnu pojavu koja rezultira golemim zdravstvenim rizicima.
Štoviše, iz Harrison stoji i velik dio liječničke zajednice, a u posljednjih 15 godina napisana je gomila članaka koji nabrajaju sve rizike izazvane uskraćivanjem hrane. Isto tako, anti-dijetni pokret ima još jednu pozitivnu stranu jer prekida bolesnu naviku stavljanja mršavosti na prvo mjesto.
Pobornici ove ideje drže da tjelesna težina, sama po sebi, ne stvara zdravstvene probleme, a neki aktivisti idu toliko daleko da sugeriraju ljudima da ne odlaze u teretane, ne uskraćuju si granu već uživaju u slanoj, slatkoj i masnoj hrani kad god osjete potrebu.
Što je opasnije?
I koliko se god ovo nekima učinilo privlačnim (a svakome tko je ikada vodio borbu s viškom kilograma, to je itekako privlačno), činjenica je da to ne znači samo da se nećete uklopiti u postojeće standarde ljepote, idete protiv svih savjeta Svjetske zdravstvene organizacije koja drži da je sva brza hrana i hrana koju sami ne pripremate - štetna u bilo kojim količinama.
Međutim, ono što izaziva najviše polemika je tvrdnja "antidijetaša" da ne postoji kauzalna povezanost u poznatoj korelaciji između povećane težine i zdravstvenih problema. Harrison tvrdi da jedina stvar koju možemo reći sa sigurnošću nije to da njihovo adipozno tkivo predstavlja prepreku za normalan rad srca ili razinu šećera u krvi već da debeli ljudi nose stigmu i da su uvijek ili često na dijetama.
Stigma je nešto što uvelike utječe na sve od posla do ljubavnih veza, a nametati im prehrambene režime čiji je cilj zauvijek ih držati mršavima štetno je i za njihovu psihu, ali i fizičko zdravlje. Štoviše, to stoji i u studiji koja je 2010. objavljena u American Journal of Public Health. Harrison i njezina ekipa tvrde da su rizici stigme čak i veći nego rizici prekomjerne tjelesne težine.
Nadalje, tu su i same opasnosti koje donose dijete. Prema mnogim istraživanjima, restrikcije, izgladnjivanje, eliminacijske dijete i slično, gotovo redovito izazivaju probleme s regulacijom hormona što pak kao posljedicu ima niz mentalnih i fizičkih problema, a da stvar bude gora, na posljetku dovodi do ping pong efekta, dakle, dodatnog debljanja.
Zdrav odnos prema hrani
Neki od pobornika ove ideje spadaju u kategoriju debelih, drugi su mršavi, ali svi se slažu da je riječ o društvenim konstruktima pa odbijaju koristiti kilograme, kalorije i konfekcijske brojeve kako bi kvalificirali tijela.
Cilj pokreta je stvoriti zdrav odnos prema hrani i vlastitim tijelima i započeti proces oslobođenja od svega što nas čini vezanim za sve štetne stavove koje smo s vremenom razvili i koje nam je okolina nametnula.
I dok se isti pristup smatra sasvim prihvatljivim za ostala uvjerenja kao što su naši stavovi prema pravdi, nacionalnosti, novcu ili bilo čemu drugome, stavovi prema hrani daleko su krući. Briga oko debljine i konzumacije hrane u kombinaciji s neopreznim upuštanjem u dijete, čine više štete nego koristi.
Iskustva i savjeti
Heffernan dodaje i da je jedan od vidova oslobođenja i kontrola onoga što konzumiramo na Instagramu gdje nas neprestano motiviraju pretjerano mršavima tijelima. Prebaciti pažnju na drugu vrstu profila gdje se promoviraju suprotne ideje također je nešto što bi moglo promijeniti vaš stav. Doduše, neki bi mogli reći da se radi o klasičnom okretanju glave od problema, ali ako 30 godina neuspješno vodite bitku protiv viška kilograma dijetama i odricanjem, problem je možda i u pristupu koji bi trebalo promijeniti.
Isabel Foxen Duke, jedna od glasnijih kritičarki dijeta, predlaže jednu ideju: "Nikada ne jedite ono što u tom trenutku tvrdite da nećete nikada više jesti". Tu je i standardna riječ "sutra". Svaki puta kada jedete nešto i istovremeno tvrdite da od sutra više nećete, na pogrešnom ste putu. Kada to radite, uvjereni ste da radite nešto sramotno, grozno i nezdravo i da to nećete više činiti od sutra. Sami produbljujete osjećaj da si ne možete vjerovati, da su vaši apetiti pretjerani i tako ometate iskreno uživanje u hrani.
Sve ovo djeluje prilično radikalno. Posebno za one koji su s godinama razvili stav da su njihove prehrambene navike nezdrave i da ih je potrebno kontrolirati. Što uopće očekivati ako u potpunosti odustanete od dijeta? Foxen Duke zaključuje: "Ako ste se ozbiljno ograničavali, vaše tijelo možda postane veće. Ako ste se prežderavali kao odgovor na prijašnju dijetu, vaše tijelo možda postane manje. U oba slučaja, vidjet ćete da su kilogrami na koje ste tijekom godina trošili novac i trud, gubeći i dobivajući ih, daleko od katastrofalnih. Možda su čak i vaš ukras".