Što su slučajno pronađena pisma otkrila o autorici "Frankensteina" Mary Shelley

Foto: Wikipedia

SLUČAJNO pronađena neobjavljena pisma autorice slavnog romana "Frankenstein" Mary Shelley, napisana između 1831. i 1849., otkrivaju ženu koja je smjelo i uspješno tražila i dobivala usluge od prijatelja, punu ponosa i brige za svojeg sina tinejdžera, i sklonu sitnim užicima, piše britanski Guardian.

Pisma je zahvaljujući pukoj slučajnosti otkrila stručnjakinja za romantizam Nora Crook sa Sveučilišta Anglia Ruskin u Cambridgeu, tražeći podatke vezane uz nekog manje poznatog književnika iz 19. stoljeća.

Na web stranici arhiva dokumenata okruga Essex, Crook je slučajno naišla na unos pod nazivom "Pisma Mary Wollstonecraft Shelley". Kliknuvši na poveznicu otkrila je 13 pisama datiranih između 1831., devet godina nakon smrti njezina supruga, pjesnika Percyja Bysshea Shelleya, i 1849., kada je već patila od zdravstvenih problema vezanih uz tumor mozga s kojim će dvije godine kasnije izgubiti bitku.

"Odmah sam znala da pisma nisu nikad dosad objavljena", kazala je Crook.

U jednom od ranijih pisama Mary se dotiče ukrasa koji je imala na glavi na krunidbi Williama IV. 1831. ("Bio je tako prekrasan – dijamanti i zlatnom prošivena tkanina, tako ugodna oku"), dok su kasnija pisma, pisana sve nesigurnijom rukom, kraća i nepovezana, puna isprika zbog čestog zaboravljanja i gubitka snage. Dio njih još ima njezin, dosad nepoznat, pečat u vosku.

Pisma su upućena Horaceu Smithu, bliskom prijatelju njezina pokojnog supruga s čijom se obitelji zbližila nakon njegove smrti, i njegovoj kćeri Elizi.

"Poznato je da su bili prijatelji, ali pisma upotpunjuju slagalicu, potvrđujući neke pretpostavke stručnjaka koje se prije nije moglo provjeriti", istaknula je Crook. "Još je ljepše to što ona otkrivaju osobnost Mary Shelley, koju vidimo kao lojalnu i zahvalnu prijateljicu", dodala je.

Mary se pismima služi kako bi od Smitha izvukla usluge - pa ga tako traži da uredi jedan rukopis Edwarda Trelawnyja i dopuštenje da objavi pisma u kojima njezin pokojni suprug izražava neprijateljske stavove spram religije (Smith se u oba slučaja složio). No, najdirljiviji je u njima vidljiv ponos na sina Percyja, jedino preživjelo od četvero djece. Iako je sretna jer "Percy odrasta u vrlo pristojnog muškarca", koji "razvija ukuse i talente koji podsjećaju na njegova oca", Mary je "očajna jer nije viši".

Pisma otkrivaju i kako joj se zdravstveno stanje pogoršava, dok se njezina najpoznatijeg romana "Frankenstein" (1818.) uopće ne dotiču.

Uskoro će ugledati svjetlo dana ugledati u američkoj publikaciji Keats-Shelley Journal.
 

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.