Foto: Wikipedia
NOVO istraživanje provedeno u Hrvatskoj intenziviralo je raspravu u znanstvenim krugovima o tome je li Kristofor Kolumbo stvarno donio sifilis u Europu.
Znanstvenici u Hrvatskoj pronašli su na jednom kosturu iz doba antike znakove sifilisa. Njihovo istraživanje objavljeno je u časopisu Journal of Sexual Medicine i značilo bi da je sifilis postojao u Europi puno prije vremena velikih istraživača.
Dvojica stranih stručnjaka nisu uvjerena u to. I dalje tvrde da je najvjerojatnije da su Kolumbove posade odgovorne za širenje fatalne spolno prenosive bolesti diljem Europe, prenosi portal HealthDay.
"Unatoč brojnim naporima da se dokaže suprotno, nema dokaza da je sifilis postojao u Starom svijetu prije 1492. godine", kaže Bruce Rothschild, profesor medicine na sveučilištu u Kansasu, specijalist za podrijetlo seksualno prenosivih bolesti.
Međutim, voditeljica hrvatskog istraživanja Ivana Anterić sa sveučilišnog odjela za forenzične znanosti Sveučilišta u Splitu tvrdi da je da teorija nije dokazana.
Tri teorije o podrijetlu sifilisa
Podrijetlo sifilisa izaziva velike rasprave u znanstvenom svijetu, a njime kruže tri teorije. Najčešća je ona da je sifilis iz Novog svijeta dospio do Europe s Kolumbovim posadama.
Druga kaže da je sifilisa bilo u Europi prije Kolumba, ali je to teško dokazati jer sličio drugim bolestima, kaže Anterić. S Kolumbovim dobom bolest je samo postala prisutnija.
Po trećoj teoriji, bolest je postojala i u Starom i Novom svijetu, ali s drugačijim simptomima", dodaje Anterić.
Koja god teorija bila točna, bolest je imala razoran učinak u Europi jer se brzo proširila nakon Kolumbova povratka, činjenica koja je pridonijela tvrdnji da su je mornari donijeli iz Amerike. "Početkom 16. stoljeća trećina stanovnika bolovala je od sifilisa", rekla je Anterić.
"Sifilis je bio jedna od prvih globalnih bolesti pa je vrlo važno znati odakle je došla i kako se raširila. Razumijevanje podrijetla može pomoći u borbi protiv bolesti danas", kazala je hrvatska znanstvenica.
Ona je sa svojim suradnicima u Hrvatskoj istražila 403 kostura, od prethistorije preko antike i srednjeg vijeka do modernog doba. Jedan kostur nosi znake sifilisa. Pripada mlađem muškarcu, iz njegovih dvadesetih godina, koji je živio između 2. i 6. stoljeća.
Predavač na fakultetu Queen Mary u Londonu, Rob Knell, koji se također bavi evolucijom seksualno prenosivih bolesti, skeptičan je kao i njegov američki kolega Rothschild.
"Jedna dijagnoza s pretkolumbovskog kostura ne govori nam puno o povijesti sifilisa", posebno u svjetlu molekularnih dokaza koji sugeriraju da je sifilis imao svoje začetke u Sjevernoj Americi.