Psi istražuju svijet njuškom, ali često i ustima. Komadić hrane ispod klupe, kost pokraj kontejnera, odbačena žvakaća guma, nepoznata tableta, komadić plastike ili nešto što vlasnik nije ni stigao vidjeti, sve to može završiti u psećem želucu u nekoliko sekundi. Iako se neke situacije završe bez posljedica, gutanje nepoznatog predmeta ili tvari uvijek treba shvatiti ozbiljno, osobito zato što vlasnik često ne zna što je pas točno pojeo.
Prvo pravilo je ne paničariti, ali reagirati odmah. Ako ste vidjeli što je pas pojeo, pokušajte zapamtiti ili fotografirati ostatke, ambalažu, biljku, predmet ili mjesto na kojem je nešto pronašao. Veterinaru će biti važno znati što je pas progutao, kada se to dogodilo, koliko je otprilike pojeo, koliko pas teži i pokazuje li već neke simptome. VCA Hospitals savjetuje da se u slučaju sumnje na otrovnu tvar odmah kontaktira veterinar ili hitna veterinarska služba, a ne čeka razvoj simptoma.
Najveća pogreška koju vlasnici mogu napraviti jest pokušati psa natjerati na povraćanje bez upute veterinara. Povraćanje ponekad može pomoći, ali nije uvijek sigurno. Ako je pas progutao oštar predmet, kemikaliju, kaustičnu tvar, veći komad plastike, kost ili nešto što bi moglo zapeti u jednjaku, povraćanje može napraviti više štete nego koristi.
PetMD i Lort Smith Animal Hospital posebno upozoravaju da se povraćanje ne smije izazivati bez prethodnog razgovora s veterinarom jer neki predmeti i tvari postaju opasniji pri povratku kroz jednjak.
Ako pas počne povraćati, ima proljev, djeluje malaksalo, odbija hranu, cvili, ima bolan ili tvrd trbuh, pokušava obaviti nuždu, ali ne može, pretjerano slini, trese se, teško diše ili se ponaša neuobičajeno, treba ga odmah odvesti veterinaru. Kod gutanja stranog tijela mogu se javiti povraćanje, proljev, bol u trbuhu, smanjen apetit, naprezanje pri obavljanju nužde, letargija i promjene u ponašanju, navodi VCA Hospitals.
Posebno opasne stvari koje pas može pronaći na ulici uključuju otrov za štakore, lijekove, čokoladu, žvakaće gume ili slatkiše s ksilitolom, grožđice, ostatke hrane s kostima, alkohol, droge, opuške, pljesnivu hranu, kemikalije, pesticide, staklo, igle, metalne dijelove i komade plastike. Problem je u tome što neke tvari ne izazovu simptome odmah, ali mogu ozbiljno oštetiti jetru, bubrege, živčani sustav ili probavni trakt.
Dok čekate upute veterinara, psu nemojte davati mlijeko, ulje, sol, lijekove za ljude, aktivni ugljen ni bilo kakve kućne pripravke na svoju ruku. Također mu nemojte gurati prste duboko u usta, osobito ako se guši ili paničari, jer može ugristi ili možete predmet gurnuti još dublje. Ako u ustima vidite predmet koji možete sigurno izvaditi bez naguravanja, učinite to pažljivo. Ako ne možete, odmah krenite veterinaru.
Veterinar će, ovisno o situaciji, procijeniti treba li psa samo pratiti, izazvati povraćanje u kontroliranim uvjetima, napraviti rendgen ili ultrazvuk, dati infuziju, lijekove, aktivni ugljen ili, u težim slučajevima, kirurški ukloniti strano tijelo. MSD Veterinary Manual navodi da se kod nekih otrovanja povraćanje može izazvati, ali da nije preporučljivo u svim slučajevima, osobito ako je riječ o tvarima koje bi mogle dodatno oštetiti jednjak ili pluća.
Ako niste sigurni je li ono što je pas pojeo opasno, ponašajte se kao da jest dok vam veterinar ne kaže drukčije. Kod trovanja i stranih tijela vrijeme često ima veliku ulogu. Najsigurniji redoslijed je: maknuti psa od izvora opasnosti, provjeriti što je pojeo, nazvati veterinara, ne izazivati povraćanje bez upute i pratiti simptome. U ovakvim situacijama brza, smirena i stručna reakcija može biti presudna.