Imati psa ili mačku možda donosi više koristi nego što se misli. Novo istraživanje sugerira da kućni ljubimci mogu imati jednak pozitivan utjecaj na čovjekovu dobrobit kao brak ili redoviti kontakti s prijateljima i članovima obitelji.
Studija je objavljena 31. ožujka u znanstvenom časopisu Social Indicators Research, a istraživači su izračunali da prisutnost ljubimca u životu vrijedi i do 90.000 eura kad se to izrazi kroz takozvano zadovoljstvo životom, pojam koji ekonomisti koriste kako bi mjerili vrijednost nematerijalnih stvari. To je, tvrde autori, otprilike jednak učinak na osjećaj životnog zadovoljstva kao da ste u braku ili redovito viđate prijatelje i obitelj.
Profesorica ekonomije Adelina Gschwandtner sa Sveučilišta Kent, jedna od autorica studije, priznala je da ju je rezultat iznenadio. "Kad sam prvi put dobila brojke, pomislila sam - to je stvarno puno, čak i meni koja volim kućne ljubimce", izjavila je za CNN. No, dodaje, kad bolje razmisli, mnogi ljudi upravo kažu da su im ljubimci poput članova obitelji. "Ako je tako, zašto ne bi imali sličan učinak kao redoviti razgovori s obitelji i prijateljima? Ljubimac je uz vas svaki dan."
Dok su zdravstvene koristi, posebno kod pasa, već dobro dokumentirane, poput više kretanja i manje osjećaja usamljenosti, sveukupni utjecaj ljubimaca na mentalno zdravlje i dalje se proučava. Profesorica Megan Mueller s američkog Sveučilišta Tufts, koja nije sudjelovala u ovom istraživanju, ističe kako su učinci ljubimaca ipak nešto složeniji nego što mnogi misle.
"Istina je da većina nas osjeća da nam kućni ljubimci poboljšavaju kvalitetu života, ali način na koji to mjerimo može dati različite rezultate", kaže Mueller.
Istraživanje se temeljilo na podacima iz dugotrajnog ispitivanja 2.500 britanskih kućanstava. Autori nisu jednostavno usporedili posjedovanje ljubimca i zadovoljstvo životom, jer bi to moglo pokazati samo slučajnu povezanost. Umjesto toga, pokušali su dokazati uzročno-posljedičnu vezu.
Koristili su složenu statističku metodu poznatu kao metoda instrumentalnih varijabli. Ukratko, tražili su treći faktor koji je povezan s posjedovanjem ljubimaca, ali nije izravno povezan sa zadovoljstvom životom, kako bi isključili mogućnost da su zapravo sretniji ljudi ti koji češće nabavljaju ljubimce, a ne da ih ljubimci čine sretnijima. U analizu su uključili i podatke o osobnostima sudionika kako bi dodatno filtrirali rezultate.
Ako kućni ljubimci doista toliko pozitivno utječu na dobrobit, profesorica Gschwandtner smatra da bi kreatori politika trebali olakšati ljudima da ih imaju, primjerice, popuštanjem zabrana za držanje kućnih ljubimaca u iznajmljenim stanovima.
S druge strane, profesorica Mueller upozorava da ne treba u potpunosti staviti ljubimce u istu kategoriju kao ljudske odnose. "Iako postoje sličnosti, i kućni ljubimci nam pružaju emocionalnu i socijalnu podršku, oni ipak nisu ljudi", kaže.
Zaključak? Ljubimci možda ne mogu zamijeniti ljude, ali svakako mogu biti snažan izvor podrške, utjehe i svakodnevnog veselja. I to nije samo dojam, sada to potvrđuje i znanost.