U ŽIVOTINJSKOM carstvu postoji mnogo fascinantnih stvorenja koja mogu nadživjeti ljude. Istraživanje dugovječnosti životinja nije samo zanimljivo, već nam može pružiti i vrijedne uvide u proces starenja i kako ga usporiti. Znanstvenici diljem svijeta proučavaju ove dugovječne vrste, nadajući se da će otkriti njihove tajne i primijeniti ih na ljude.
Grenlandski kit (Balaena mysticetus)
Ova vrsta kita, također poznata kao grenlandski kit, može doživjeti impresivnu starost, čak do 200 godina, što ga čini najdugovječnijim sisavcem na svijetu. Jedna zanimljiva činjenica o grenlandskim kitovima jest da oni imaju jedinstvenu sposobnost popravljanja svoje DNA, što im omogućava izbjegavanje mnogih bolesti povezanih sa starenjem.
Grenlandski kitovi su fascinantni ne samo zbog svog dugog života, već i zbog svojih nevjerojatnih migracijskih ruta koje pokrivaju tisuće kilometara, što im omogućava da istraže raznolika morska staništa.
Galapagoska divovska kornjača (Chelonoidis spp.)
Galapagoske divovske kornjače poznate su po svojoj dugovječnosti; neki primjerci doživjeli su i preko 150 godina.
Znanstvenici su dugo vjerovali da je najveća vrsta kornjača na svijetu, Chelonoidis phantasticus, izumrla prije više od stoljeća. Naime, posljednja jedinka ove vrste viđena je 1906. na otoku Fernandina na Galapagosu, gdje je ujedno i autohtona vrsta. Međutim, više od 100 godina kasnije, znanstvenici s Princetona otkrili su jedinu žensku kornjaču na otoku Fernandina. Ona je trenutno jedina poznata živa jedinka ove vrste.
Grbavi školjkaš (Arctica islandica)
Ova vrsta školjkaša, poznata i kao islandska školjka, drži rekord za najdugovječniji zabilježeni organizam, s nekim primjercima starim preko 500 godina.
Crveni morski jež (Strongylocentrotus franciscanus)
Ovi morski ježinci, koji žive na obalama Pacifika, mogu poživjeti do dva stoljeća. Jedna od ključnih prilagodbi crvenih morskih ježeva je njihova otpornost na bolesti i sposobnost regeneracije oštećenih dijelova tijela. Također imaju sposobnost prilagodbe različitim okolišnim uvjetima, što im omogućava preživljavanje u raznim staništima.
Ova nevjerojatna prilagodljivost i regenerativne sposobnosti čine ih fascinantnim objektom proučavanja za znanstvenike koji istražuju procese starenja i dugovječnosti.
Antarktička spužva (Anoxycalyx joubini)
Spužve koje žive u hladnim vodama Antarktika rastu iznimno sporo i mogu živjeti tisućama godina, što ih čini jednima od najdugovječnijih organizama na Zemlji. Antarktička spužva može živjeti više od 10.000 godina.
Besmrtna meduza (Turritopsis dohrnii)
Ova vrsta meduze poznata je po svojoj sposobnosti vraćanja u stadij polipa, što znači da potencijalno može živjeti beskonačno, čineći je praktički besmrtnom.
Koi šarani (Cyprinus rubrofuscus)
Koi šarani poznati su po svojoj dugovječnosti, a najpoznatiji među njima je Hanako. Živio je čak 226 godina. Koi šaran nije samo predivan ukras u vrtu, već i simbol dugovječnosti. Ove su ribe vrlo popularne u japanskoj kulturi.
Hidra
Hidra je pravi fenomen u svijetu dugovječnih životinja. Ova mala, slatkovodna stvorenja teoretski su besmrtna. Hidra ima sposobnost regeneracije svojih stanica, što znači da ne pokazuje znakove starenja kao većina drugih organizama. Znanstvenici su otkrili da hidra može kontinuirano obnavljati svoje stanice, čime izbjegava proces starenja.
Ova sposobnost regeneracije čini hidru fascinantnim modelom za proučavanje u biomedicinskim istraživanjima. Znanstvenici se nadaju da će, razumijevanjem mehanizama regeneracije hidre, moći primijeniti ta saznanja na ljude, što bi moglo dovesti do novih načina liječenja i možda čak produženja ljudskog životnog vijeka.
Aldabarska divovska kornjača (Aldabrachelys gigantea)
Kada govorimo o dugovječnim kopnenim životinjama, aldabarska divovska kornjača je pravi prvak. Ove kornjače, koje su autohtone na otocima Aldabra u Indijskom oceanu, mogu živjeti više od 150 godina. Najstarija poznata aldabarska divovska kornjača zvala se Adwaita i živjela je 256 godina.
Aldabra tortoise (Aldabrachelys gigantea).
Posted by McCarthys Wildlife Sanctuary on Saturday, March 2, 2019
Tuatara (Sphenodon punctatus)
Tuatara je jedinstvena vrsta gmaza koja živi na Novom Zelandu i može se pohvaliti prosječnim životnim vijekom od preko 100 godina. Ovi drevni gmazovi su jedinstveni po svojoj evolucijskoj povijesti budući da su posljednji preživjeli članovi reda Rhynchocephalia, koji je postojao još u doba dinosaura.
Tuatara ima spor metabolizam i duga razdoblja mirovanja što mu omogućava da živi dugo vremena. Također ima iznimno otpornu DNA koja mu pomaže u borbi protiv starenja i bolesti. Ova vrsta je pravi evolucijski dragulj i pruža znanstvenicima uvid u procese starenja i dugovječnosti među gmazovima.