PLASTIČNA ambalaža koristi se svakodnevno za pakiranje hrane, pića, mlijeka i gotovih jela, no sve se češće postavlja pitanje - je li sigurna za zdravlje, osobito kad se hrana u njoj zagrijava? Iako većina ambalaže prolazi sigurnosne provjere, određeni oblici plastike mogu otpuštati štetne kemikalije, osobito pod visokim temperaturama.
Neke vrste plastike, osobito stariji ili jeftiniji oblici, mogu otpuštati kemikalije poput BPA (bisfenol A) i ftalata u hranu ili piće. BPA je povezan s poremećajem hormona, dok ftalati mogu utjecati na reproduktivno zdravlje. Zbog toga su mnoge zemlje, uključujući članice EU, ograničile ili zabranile upotrebu BPA u ambalaži za dječju hranu i bočice.
No i dalje se mnogi prehrambeni proizvodi pakiraju u plastiku koja nije potpuno neutralna - pogotovo kad je riječ o ambalaži za mlijeko, sokove, jogurte i gotova jela. Problem nastaje ako se plastika koristi višekratno ili izlaže toplini, čime se povećava rizik od ispuštanja štetnih tvari u hranu.
Zagrijavanje hrane u plastičnim posudama - bilo u mikrovalnoj pećnici ili običnoj - povećava rizik od otpuštanja štetnih tvari. Čak i plastike označene kao "sigurne za mikrovalnu" mogu s vremenom degradirati, pogotovo ako su ogrebane ili deformirane. Zato se preporučuje hranu prije zagrijavanja prebaciti u staklenu ili keramičku posudu.
Također, važno je razlikovati vrste plastike - PET (često korišten za boce vode) nije namijenjen za višekratnu upotrebu ni zagrijavanje, dok su HDPE i PP (oznake 2 i 5) općenito sigurniji za kontakt s hranom. Ipak, stručnjaci savjetuju izbjegavanje duljeg čuvanja masne ili kisele hrane u plastičnim posudama, jer upravo takve namirnice najlakše upijaju kemikalije.