Avokado je bogat zdravim mastima koje mogu povoljno utjecati na organizam na više načina. Redovita konzumacija može pridonijeti zdravlju srca, olakšati kontrolu tjelesne težine, pomoći probavi i podržati rad mozga. Osim toga, sadrži antioksidanse koji pomažu u zaštiti stanica te gotovo 20 vitamina i minerala - a jedan plod može osigurati dobar dio preporučenog dnevnog unosa folata, vitamina K i vitamina C, piše Health.com.
Zdrave masti i vlakna usporavaju pražnjenje želuca - pa ćete se dulje osjećati sitima i kasnije ogladnjeti. Avokado je dobar primjer: pretežno sadrži mononezasićene masti, a od ugljikohidrata prevladavaju vlakna. Istraživanja pokazuju da dodavanje pola avokada obroku može pojačati osjećaj sitosti i do pet sati.
Redovito jedenje avokada nekima može olakšati održavanje zdrave tjelesne težine. Iako se često misli suprotno, masti same po sebi ne znače automatski debljanje - osobito ako su dio uravnotežene prehrane.
Biljne masti, poput onih u avokadu, povezane su s povoljnijim upalnim procesima u tijelu. Neka istraživanja također povezuju redovitu konzumaciju avokada s manjim udjelom visceralne masti - one koja se nakuplja oko organa.
Avokado se povezuje s boljim pokazateljima zdravlja srca. Redovita konzumacija može sniziti ukupni i LDL "loši" kolesterol, a istodobno povisiti HDL "dobri" kolesterol. Uz to, avokado je dobar izvor kalija, minerala važnog za regulaciju krvnog tlaka. Dovoljan unos kalija i manji unos natrija često se navode kao korisna kombinacija za osobe s povišenim tlakom.
Kod osoba s dijabetesom tipa 2 ili inzulinskom rezistencijom, dodavanje pola avokada obroku može ublažiti nagle skokove inzulina i glukoze u krvi. Konzumacija avokada povezuje se i s manjom količinom masnoće na trbuhu - visceralne masti koja je povezana s većim rizikom od razvoja dijabetesa tipa 2.
Masti iz avokada mogu pomoći tijelu da bolje iskoristi neke vitamine i antioksidanse iz drugih namirnica. Primjerice, kombiniranje avokada s umakom od rajčice ili mrkvom može pojačati apsorpciju vitamina A - važnog za kožu, vid i imunitet. Istraživanja su pokazala i da ljudi koji redovito jedu avokado u prosjeku unose više vlakana, magnezija, kalija, vitamina E i nezasićenih masti nego oni koji ga ne jedu.
Avokado može pozitivno utjecati na crijevni mikrobiom - zajednicu mikroorganizama u probavnom traktu. Raznolik i uravnotežen mikrobiom povezuje se s boljom funkcijom imuniteta, manjim upalnim procesima i nižim rizikom od nekih kroničnih bolesti.
Avokado je bogat luteinom, fitokemikalijom koja se, osim u očima, nalazi i u mozgu. Jedno istraživanje pokazalo je da je konzumacija jednog avokada dnevno tijekom šest mjeseci poboljšala rezultate na testovima pamćenja kod starijih osoba - što sugerira da bi cjeloviti plod mogao imati specifičan učinak na funkciju mozga.
Lutein i zeaksantin su antioksidansi prisutni u oku i važni su za očuvanje oštrine vida. Avokado osigurava zeaksantin, a zbog zdravih masti čini se da može pomoći i boljoj iskoristivosti luteina iz prehrane.
Budući da je bogat antioksidansima, avokado je predmet istraživanja i u kontekstu raka. U laboratorijskim pokusima ekstrakti iz pulpe avokada pokazali su učinke na stanice raka prostate i usne šupljine - no takvi rezultati ne znače automatski da isti učinak postoji i u ljudskom organizmu.